Od ukupno 25.720 učenika koji su prošlog ljeta položili državnu maturu, i to u prosjeku s trojkom, njih 19.223 ili 75 posto uspješno je upisalo neko od visokih učilišta u Hrvatskoj.

Najviše je novih studenata na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, njih 1.473, na drugom je mjestu Pravni fakultet u Zagrebu sa 749 novih studenata, a na trećem Tehničko veleučilište u Zagrebu koje je upisalo ukupno 647 brucoša.

Prestižni fakulteti

Mahom se upisuju sveučilišni studiji, a na upis stručnog studija odlučuje se tek četvrtina hrvatskih maturanata. Podaci su to upravo objavljeni u aplikaciji ŠeR – Školski e-Rudnik, koji donose nove uvide u postignuća maturanata na državnoj maturi i nakon nje.

Uvjerljivo najteže je, kažu podaci, u ovoj akademskoj godini bilo upisati Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, a zatim Medicinski i Stomatološki fakultet u Zagrebu, gdje su redom upisani studenti s općim uspjehom iz srednje škole koji prelazi 4,80.

Prema prosjeku ocjena s kojima im dolaze novi studenti u samom su vrhu i Medicinski fakultet u Osijeku te Fakultet za fiziku u Rijeci s prosjekom ocjena 4,79, a slijede ih Fakultet dentalne medicine Rijeka.

Gledajući pak uspjeh na maturi, najuspješniji su maturanti upisali zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a zatim zagrebačke studije medicine ili farmacije.

Zanimljiv je podatak da na području Zagreba i Zagrebačke županije fakultet upisuje više od 80 posto srednjoškolaca, zatim slijede Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Varaždinska županija, u Zadarskoj studij upisuje 75 posto srednjoškolaca, u Primorsko-goranskoj 73 posto, u Osječko-baranjskoj 69 posto, a Ličko-senjska županija u samom je dnu ljestvice jer studij tu upisuje tek svaki drugi srednjoškolac.

Među onima koji su ove akademske godine krenuli na studij, gotovo je jednak broj gimnazijalaca (9.673) i učenika strukovnih škola (9.424), što govori o velikom interesu strukovnjaka za nastavkom školovanja.

No statistike potvrđuju poznatu činjenicu da je onome tko završi strukovnu školu bitno teže upisati studij jer u tome uspije oko 93 posto gimnazijalaca i tek 62 posto učenika strukovnih škola.

Rezultati posljednje državne mature bili su nešto bolji nego prethodnih godina – prosječna ocjena iz hrvatskog jezika bila je 2,6, matematika A razine 2,5, a engleskog 3,7.

I dalje je uspjeh na državnoj maturi značajno ispod razine ocjena iz srednje škole, a razlika je i veća u odnosu na ocjene koje su ti isti učenici imali na kraju osnovne škole.

Prema podacima ŠeR-a, solidna četvorka osmaša iz hrvatskog jezika na kraju srednje škole padne na prosječnih 3,7, a na maturi A razine spusti se na »tanku« trojku ili 2,8. Osmaš sa četvorkom iz matematike do kraja srednje škole spustit će ocjenu na 3,3, a na maturi će jedva izvući graničnu trojku.

Bauk matematike

Neke se srednje škole u Hrvatskoj ipak ističu ujednačenošću ocjena koje na kraju četvrtog razreda zaključe nastavnici u odnosu na uspjeh koji su ti isti učenici postigli na državnoj maturi.

Među njima su Gimnazija Andrije Mohorovičića u Rijeci i zagrebačka V. gimnazija, jedine škole u Hrvatskoj s odstupanjem školskih i maturalnih ocjena iz matematike manjim od pet posto.

U hrvatskom jeziku takvih je desetak škola u zemlji, među njima Gimnazija Eugena Kumičića u Opatiji i Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir na Krku.

Objektivnim ocjenjivanjem u engleskom jeziku mogu se, na primjer, pohvaliti zadarska Gimnazija Jurja Barakovića, pazinska Klasična gimnazija, Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci i Gimnazija A. G. Matoša Đakovo.

Koliki može biti nesrazmjer školskih ocjena i uspjeha na maturi, govori podatak o 1.528 maturanata koji su iz nekog predmeta na kraju četvrtog razreda imali peticu, a na maturi A razine taj isti predmet riješili za – dvojku.

Najviše je takvih primjera iz matematike – 857, iz hrvatskog jezika 455, a iz engleskog 267. Bilo je i dvjestotinjak maturanata koji su pali maturu iz predmeta zaključenog odličnom ocjenom.

Najviše je takvih primjera bilo na maturi A razine iz hrvatskog jezika – 146, matematike 107, a engleskog jezika 11. Samo jedan je učenik doživio obrnutu situaciju, odnosno pozitivni šok, kad je sa zaključenom dvojkom iz matematike na državnoj maturi iz ispita matematike A razine dobio – peticu.

Zanimljivo je pritom spomenuti da su na prošloj državnoj maturi drugu godinu zaredom svi maturanti polagali ispite A razine iz hrvatskog jezika, dok se za matematiku A razine odlučuje tek 38,6 posto maturanata, a za engleski A razine 62 posto. Ostali polažu manje zahtjevne ispite B razine.

Našim učenicima dobro idu strani jezici

Kad je riječ o izbornim ispitima državne mature, pokazalo se da maturantima svih profila najbolje leže strani jezici.

U svim stranim jezicima, uključujući i klasične jezike grčki i latinski, učenici koji su ih odabrali imali su rezultate iznad prosjeka, dok su informatiku, fiziku, biologiju i geografiju, pa i psihologiju, sociologiju ili etiku, ispodprosječno riješili čak i maturanti koji za ova područja imaju afiniteta, u njima su redom imali odlične ocjene i žele ih studirati.