Snimio Ivica TOMIĆ
Želio sam pomoći onima opterećenima dugom, jer oni su danas suvremeni robovi i njima definitivno treba pomoći, a ova Vlada, ni HDZ, ali niti SDP, nemaju tu notu socijalne osjetljivosti
Marin Škibola prvi je na koalicijskoj listi Jedine opcije koja, uz Škibolin Živi zid, okuplja stranke Promijenimo Hrvatsku i Akciju mladih te Udrugu Franak. Najavljuje da lista u osmoj izbornoj jedinici ima dosta velika očekivanja i očekuju najmanje dva do tri saborska mandata.
– Na prošlim izborima, kad je Živi zid samostalno izašao na izbore, dobili smo pet posto glasova, malo nam je falilo za saborski mandat. Sada kad izlazimo u koaliciji očekujemo dva do tri mandata najmanje. Imamo jako kvalitetne ljude na listi, uglavnom su to visokoobrazovani ekonomisti. Imamo ljude iz udruge Franak koji su se borili protiv jačanja švicarskog franka i za konverziju kredita u kunske. S nama je također i Akcija mladih koja ima jaku lokalnu infrastrukturu, te su mnogo pridonijeli u lokalnom razvoju Rijeke kroz svoje ideje te angažmanom u vijećnicama i Županijskoj skupštini. Građane pozivam da ovaj put daju potporu koaliciji mladih ljudi iz Živog zida i Akcije mladih koji imaju entuzijazam za promjene u društvu, u sinergiji s akademskom zajednicom i dokazanim stručnim ljudima iz stranke Promijenimo Hrvatsku i Udruge Franak. Mislim da je to jako dobar spoj. Ako ljudi na ovim izborima ne prepoznaju taj spoj, biti će to velika šteta za građane jer druge političke strukture kao što su HDZ i SDP i njihovi sateliti nemaju političke volje da se krene u stvarne društvene promjene većih razmjera. Kozmetičke mjere neće dovesti do esencijalnih reformi sustava.
Puno blokiranih
Za što ćete se prvenstveno zalagati?
– U osmoj izbornoj jedinici imamo jako puno ljudi koji imaju problema s blokiranim računima i deložacijama. Na Rabu velik broj stanovnika ima problem s RBA zadrugama, koje su u praksi nelegalne. Ako osvojimo većinu u Saboru, definitivno ćemo izglasati zakon protiv tih zadruga i kredita koje su izdavali, kako se ne bi više priznavali, a sve deložacije obustavile. U ovoj jedinici ljudi su više socijalno orijentirani, a upravo je to program Živog zida, koji je za malog čovjeka, a ne za krupni kapital.
Otpočetka ste angažirani u Savezu za promjene, i sami ste se borili protiv deložacija i zalagali se za rješenja za blokirane. Koji su vam motivi za politički i društveni angažman?
– Priključio sam se još Savezu za promjene i kasnije Živom zidu potaknut spoznajom da današnji ekonomski sustav na makrorazini generira enormne dugove, koji se de facto ne mogu uopće vratiti. S tom ekonomskom spoznajom jasne su posljedice: velika nelikvidnost u sustavu, deložacije, blokirani računi i insolventnost. Za probitak ovog problema u medije morali smo pokazati javnosti koliko se često deložacije događaju. Ako toga nema u medijima, ljudi nisu svjesni da svakoga dana imamo deložaciju jedne ili više obitelji iz jedinoga doma, što je katastrofa. Želio sam pomoći onima opterećenima dugom, jer oni su danas suvremeni robovi i njima definitivno treba pomoći, a ova Vlada, ni HDZ, ali niti SDP, nemaju tu notu socijalne osjetljivosti.
Pozitivna inflacija
Kojim konkretnim mjerama je moguće pomoći blokiranima?
– Potrebno je promijeniti ovršni zakon i zabraniti deložaciju ljudi iz jedinog doma. Ovu jako bitnu mjeru moramo izglasati u Saboru i to će biti jedan od naših prvih prijedloga. Potrebno je implementirati progresivnu ekonomsku politiku, koja će kreirati likvidnost u sustavu, a ne nelikvidnost kakvu danas imamo. To je sustav ekspanzivne monetarne politike, koji obilježava veća ponuda novca. Određeni mediji tvrde da želimo prouzročiti inflaciju, međutim to nisu utemeljene činjenice. Kada imate vlast nad stvaranjem novca, možete precizno regulirati koliko ćete novca pustiti u optjecaj. To činite sukladno novostvorenim vrijednostima. Normalno da, ako država počne tiskati novac prekomjerno, do inflacije može doći. Čak i da se pojavi inflacija, postoje mnoge antiinflacijske politike, porezne stope i druge mjere kojima bih se inflacija reducirala.
Kako to mislite balansirano tiskati novac, a izbjeći inflaciju?
Irealno jak tečaj kune
– Ekspanzivnija monetarna politika prema ekonomskim zakonitostima podrazumijeva veću ponudu novca. Prema Philipsovoj krivulji, inflacija od osam do devet posto jest pozitivna inflacija. S tom inflacijom imate posljedično smanjenje nezaposlenosti. Od prekomjerne inflacije nema bojazni. Upravo su privatne banke te koje mogu napraviti inflaciju, kreditnom ekspanzijom. Prekomjerno izdaju kredite i tako povećavaju novčanu masu. Međutim, taj novac je kreditni novac, kada banke odluče zaustaviti proces, dignu kamatne stope i ljudi moraju vraćati sav taj dug. U trenutku kada ljudi vraćaju dug, taj novac izlazi iz optjecaja (kreditna kontrakcija), raste nelikvidnost u sustavu, a financijske institucije i banke manipulacijom uzrokoju ekonomsku krizu.
Samovolja banaka
Zašto se zalažete za promjenu kreditne politike banaka?
– Promjena kreditne politike banaka uglavnom je fokusirana na način da se bankama ograniči samovolja putem veće državne regulacije. Imali smo problem sa švicarskim frankom, gdje su banke plasirale taj toksičan kredit, a HNB nije poduzeo nikakve mjere niti obavijestio građane, a znali su u kojem će smjeru sve ići. Isto tako, ekonomska znanost bi trebala predvidjeti tendenciju švicarskog franka, ali nigdje se nije pričalo o tome. Jako je puno ljudi nasjelo na te kredite i danas imaju problema s time. Mnogima su zbog financijskih problema uništene obitelji. Stvoreno je društveno nezadovoljstvo, s takvom deregulacijskom politikom može doći i do socijalnih nemira.
Bivša SDP-ova Vlada hvali se da je riješila problem ljudi s kreditima u švicarskom franku. Je li to stvarno točno, jesu li ti ljudi sad spašeni?
– Te ljude SDP nije spasio, Udruga Franak i dalje se bori za njih. Problemi sa švicarskim frankom su samo parcijalno riješeni. Volja SDP-ove Vlade nije se pokazala niti kada je došlo do problema s RBA zadrugama. Ni HDZ, niti SDP nisu poduzeli nikakve mjere u Saboru da se ti krediti istinito klasificiraju, a to je da su ilegalni. Afere s RBA zadrugama su dokaz da mnogo toga u pravosudnom i političkom sistemu RH ne funkcionira.
Kakav je vaš prijedlog za ljude s kreditima u švicarskim francima?
– Banke su jako moćne, ali kroz povijest imali smo mnoge robovlasničke sustave, ljudi su se borili za slobodu. Za tu slobodu bili su ubijani i maltretirani, ali dok je bilo aktivizma, promjene u društvu su se događale. Kritična masa se stvarala. Ukoliko je čovjek osjetljiv na nepravdu, ako je spreman solidarizirati se sa svojim prijateljem ili susjedom u nevolji, onda može doći do društvenih promjena. Ako ljudi gledaju samo vlastiti interes, društvo u cjelini se ne može suprostaviti lihvarskom sistemu. Ljudi se trebaju osvijestiti i na izborima ne davati glas opcijama koje zagovaraju takav sustav i brane krupni kapital.
Smanjiti egzodus
Kako pomoći mladima?
– Mladi su uvijek bili inicijatori pozitivnih društvenih promjena. Ako oni budu aktivni, informirani i ne dopuste interesnim lobijima da manipuliraju njima i suprotstave se na bilo koji način, ne samo kroz politiku, već kroz udruge i projekte neovisne od sistema, može doći do promjena. Mladima bih poručio da će politika kakvu zagovara Živi zid i naša koalicija definitivno imati za cilj smanjenje egzodusa i poticanje ekonomskih mjera koje će omogućiti gospodarski razvoj u državi, veću zaposlenost i investicije. Nužno je sniziti porezne stope, fiskalne namete, ohrabriti mlade u poduzetništvu. Ne da vi njima date naknadu 2.400 kuna i onda rade za neku firmu godinu dana, a nakon što ih iskoriste, ta firma uzme drugog nesretnika i opet sve ispočetka. Često je zamjerka da mladi nemaju iskustva, znanja, međutim, je li se državni sustav koji plaćamo pobrinuo da mladima damo iskustvo, da napravimo obrazovni sustav u kojem ćemo imati praktično rješavanje problema, kooperaciju s firmama, a ne samo teoretsko bubetanje napamet? Na koncu imate ljude koji misle unutar okvira i indoktrinirani su. To nije pravi pristup.
