Sudbina promjena ovisi o političkoj volji, o snazi premijera, o tome hoće li popustiti interesnim skupinama, koje su bogatije i protive se tim porezima, kaže bivši ministar financija Slavko Linić
ZAGREB Iako će reforma u porezu na dohodak donijeti veća primanja građanima koji ionako imaju veće plaće, oni s najvećim zaradama koji ne ostvaruju primanja isključivo od plaće, mogli bi na kraju biti gubitnici u ovom promjenama. Ministar financija Zdravko Marić najavio je na predstavljanju porezne reforme da ona uključuje i sintetički dohodak, što znači da će se građanima koji zarađuju i drugi dohodak mimo svoje plaće, taj iznos pribrajati plaći i onda će se zajednički tretirati kao dohodak.
U taj sintetički dohodak ulazit će i honorari sportaša i glazbenika koji su uglavnom prijavljivali niske dohotke, a porezna je njihovu glavnu zaradu tretirala kao drugi dohodak, u kojem se nakon odbitka i priznatih troškova koje su sami prijavljivali ostatak oporezivao stopom od 25 posto. Sintetički dohodak zahvatit će i bonuse menadžera, pa tako i bankara, te drugi dohodak, primjerice, liječnika i profesora.
Plan je da se na drugi dohodak plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno od deset, odnosno sedam i pol posto, znači oni su prepolovljeni, no dosad u brojnim slučajevima na drugi dohodak ti doprinosi nisu ni plaćani. No, kad je porez na dohodak u pitanju, porezne škare jače će zahvatiti sve one koji godišnje, uključujući i plaću i druga primanja, zarađuju iznad 250 tisuća kuna. Naime, do tog iznosa porezno opterećenje se predloženim promjenama smanjuje, ali iznad tog iznosa sada će porezom na dohodak biti obuhvaćeni i oni koji su izbjegavali tu stopu zahvaljujući drugom dohotku.
Izbjegli primjenu
– Na taj način porezom na dohodak zahvatit ćemo i one s velikim zaradama koji su dosad uspijevali izbjeći punu primjenu poreza na dohodak i to će biti puno pravednije, kaže naš sugovornik iz radne skupine. Na primjedbu da će menadžeri i bankari znati izbjeći takvu sudbinu, odgovara da oni svugdje u svijetu nastoje na velike zarade platiti što manje poreza, ali da je na državi da obuhvati sve. Nova obveza zahvatila bi i menadžere u javnim tvrtkama koje imenuje Vlada, a oni ostvare bonuse.
Linićev pokušaj
Pokušao je to prije nekoliko godina učiniti i SDP-ov ministar financija Slavko Linić, ali je nakon prvog čitanja njegov prijedlog pao na sjednici Vlade na kojoj se raspravljalo o primjedbama za drugo čitanje u Saboru, jer ga je srušio koalicijski HNS. Ta se stranka protivila i uvođenju poreza na nekretnine koje zasad samo u jednostavnom obliku najavljuje i ministar Marić. Linić pozdravlja sve te promjene i kaže da su uvijek postojale neke izlike zašto se te dvije stvari ne mogu tehnički provesti, pogotovo kad je u pitanju porez na nekretnine, ali da se dosad mogao pripremiti teren koliko se o tome govori.
– Vidite da ministri financija po pitanju drugog dohotka, odnosno uvođenju sintetičkog dohotka, ali i poreza na nekretnine, imaju isti stav jer tome pristupaju stručno. No, na kraju sudbina tih promjena ovisi o političkoj volji, o snazi premijera, o tome hoće li popustiti interesnim skupinama koje su bogatije i protive se tim porezima – kaže Linić. Uvjeren je da će se s istim pritiscima sada suočiti i Vlada Andreja Plenkovića, da će se toj promjeni protiviti bankari, menadžeri, liječnici, profesori, svi oni koji uz plaću imaju dodatne visoke zarade. Isto je i s onima koji imaju vrijednu imovinu u nekretninama. Obično je to ista skupina koja ima i veći broj nekretnina, i koje su vrednije od nekretnina koje posjeduje većina građana – objašnjava Linić.
