Nakon uključivanja dodataka umirovljenici bi mogli dobiti mirovine iznad 3.200 kuna, čime podliježu oporezivanju. Dosad njihova primanja nisu oporezivana jer je dodatak kao posebna isplata bio neoporeziv
ZAGREB Dodatak na mirovinu kojeg prima oko 300 tisuća umirovljenika postat će i službeno dio mirovine, predlaže to Vlada koja je u Sabor poslala zakonske izmjene po kojima bi taj dodatak postao integrirani dio mirovine od 1. siječnja.
Dodatak na mirovine od četiri do 27 posto isplaćuje se kao zasebno primanje od 2007. godine kada je i uveden, a Vlada je pojasnila da njegovim uključivanjem u mirovinu građani postaju sigurniji jer taj dodatak nitko neće moći ukinuti. U prosjeku je mjesečni dodatak iznosio oko 351 kunu i on se nakon promjena neće mijenjati niti će doći do povećanja mirovina. Dio umirovljenika, a u Vladi procjenjuju da ih je oko 60 tisuća, nakon uključivanja dodataka, mogli bi dobiti mirovine iznad 3,2 tisuće kuna, čime podliježu oporezivanju. Dosad njihova primanja nisu oporezivana jer je dodatak kao posebna isplata bio neoporeziv. Ministar gospodarstva Đuro Popijač poručio je, pak, da su se s predloženim dopunama suglasili svi socijalni partneri, kao i predstavnici umirovljenika.
Nakon što dodatak na mirovinu postane njezin integralni dio, manju mirovinu, prema procjeni Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) primat će oko 70 tisuća penzionera. Toliko je, naime, onih koji primaju dodatak, što dosad nije bio oporezivan, a kad zakonske izmjene, koje je jučer u Sabor uputila Vlada, stupe na snagu, on će im osnovicu mirovine podići iznad 3.200 kuna, pa će plaćati porez. U HSU-u ipak podržavaju Vladin čin jer će se, ističu, »na taj način umirovljenici zaštititi od potencijalne opasnosti da bilo kada, bilo koja vlada ukine dodatak«. Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, podsjeća, međutim, kako njegov stranka još od 2007. traži uključivanje dodatka u mirovinu.
– Tražili smo to i od Sanadera i od Kosor, no ni volje ni želje da se to učini nije bilo. Sada se to žurno radi, što je jasan pokazatelj da je riječ o još jednoj predizbornoj odluci kako bi se brzinski pridobili umirovljenički glasovi. No, sve se to uklapa u dosadašnji HDZ-ov predizborni stil, komentirao je Hrelja.
Vlada je, kako je ranije najavljeno, predložila i izmjene Ovršnog zakona po kojima se u ovršnim postupcima imovina građana neće moći prodavati za manje od polovice njezine vrijednosti, a svi oni koji isplaćuju porodiljne naknade, dječje doplatke ili socijalne pomoći, ta će sredstva građanima koji su pod ovrhom morati isplaćivati na poseban račun, a o tom računu mora ih obavijestiti Fina.
Oko 300 tisuća hrvatskih umirovljenika prima dodatak na mirovinu, dio njih dostići se sumu koja se oporezuje
Vlada je prihvatila i dopunu Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru i to samo zato da bi se olakšala provedba projekta Brijuni Rivijere. Izmjene omogućavaju da se kao jedan slučaj tretira projekt koji se proteže i na pomorsko dobro i na teritorij izvan njega, što dosada nije bio slučaj.
– Vladi se omogućuje da investitorima olakša provedbu projekata u državnom interesu, kao što je Brijuni Rivijera, rekao je ministar prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva Branko Bačić. Pojasnio je da taj projekt podrazumijeva gradnju na pomorskom dobru i izvan njega, što bi, prema starim pravilima, značilo da se moraju raspisati dva natječaja i da se moraju birati dva investitora za isti projekt.
