Foto S. Drechsler
Ovo bi mogla biti ključna pitanja. Dok će se Milanović prikazivati jedinom branom od HDZ-a, Komadina se pita zašto je onda bio spreman potpisati sporazum s HDZ-om i je li bilo koketiranja s još mračnijom desnicom iz HDSSB-a?
Ovoga tjedna svoje je programske smjernice za kandidaturu za predsjednika SDP-a na Ibleru predstavio Zlatko Komadina, koji je inače ne samo četiri puta dosad biran za župana nego i, što je za ove izbore u SDP-u važnije, već tri puta biran za potpredsjednika stranke, dakle to je posao koji obavlja već 12 godina. Očekivalo se da će ovoga tjedna svoj manifest novog SDP-a predstaviti i Zoran Milanović, no čini se da je u njegovom timu odlučeno ići obrnutim putem – on će se s novim momentima svog programa predstaviti, kao se čini, uoči samih izbora 2. travnja iz taktičkih razloga, kako bi eter tada bio zaokupljen njegovim imenom i stavovima.
U nedostatku mogućnosti da se dva programa međusobno uspoređuju, zanimljivo je proanalizirati i Komadinine smjernice pod naslovom »Bolji SDP za bolju Hrvatsku«.
Prvo, Komadina u kampanju kreće porukom da će »SDP postati vodeća snaga društvenog razvoja Hrvatske u 21.stoljeću«, ali završava intrigantnim pitanjima, za koje svim članovima stranke poručuje neka si postave i pokušaju dati odgovore: zamolit ću sve nas, da duboko promislimo i svi se zapitamo: »Koliko smo utjecali na kreiranje politika SDP-a? Jesmo li zadovoljni komunikacijom u SDP-u? Jesmo li zadovoljni uvažavanjem naših prijedloga kandidata za javne dužnosti? Jesmo li zadovoljni zastupljenosti žena i mladih na listama? Jesu li rezultati zadnjih pet izbora ispunili naša očekivanja? Je li raspuštanje organizacija recept za uspješnu demokratsku stranku? Jesmo li koketirali s idejom o suradnji s HDSSB-om? Jesmo li bili suglasni da potpišemo koaliciju s HDZ-om? Naši odgovori na ova pitanja također su razlog moje kandidature za predsjednika SDP-a«, stoji na kraju teksta njegove kandidature koji je javno dostupan na webu i svaki član stranke i građanin može ga pročitati.
Doista, ovo bi mogla biti ključna pitanja za predstojeću kampanju u SDP-u, a i putokaz su u kojem će se smjeru kampanja voditi – naime, dok će se aktualni predsjednik Zoran Milanović prikazivati jedinom branom od HDZ-a i spasiteljem Hrvatske kao građanske države, Komadina bi očito mogao postavljati pitanja zašto je onda Milanović ne samo bio spreman potpisati tripartitni sporazum s HDZ-om i Mostom, odnosno tvrditi da ga je i potpisao, već i korak dalje – je li bilo koketiranja sa još mračnijom desnicom iz HDSSB-a? Te bi teme mogle dominirati, i zapravo se čini da je SDP u potrazi za lijevijim ljevičarom u SDP-u.
Nova platforma
Komadina nadalje u svojim smjernicama ističe dvije bitne stvari: inzistiranje na »socijaldemokraciji koja se čvrsto bazira na vrijednostima jednakosti, solidarnosti, slobode, pravde i otvorenosti, te nudi progresivna i inovativna rješenja u javnim politikama«, te s druge strane promjene unutarnjeg sustava funkcioniranja u SDP-u putem promoviranja ideje neposrednih izbora svih lokalnih načelnika, saborskih zastupnika i stranačkih dužnosnika putem predizbora, odnosno po modelu jedan čovjek-jedan glas.
»SDP treba biti stranka koja okuplja, privlači, potiče dijalog i otvorena je svakom svojem članu i svakom hrvatskom građaninu, stoga je nužno da SDP pokrene i vodi unutarstranačke rasprave o vlastitoj budućnosti. Cilj tih rasprava je definiranje nove političke platforme, na čijim ćemo temeljima osnažiti i ojačati SDP kao vodeću snagu promjena u Hrvatskoj. Novu platformu gradit ćemo na novom načinu rada i tako dospjeti do novih sadržaja djelovanja. Pred nama je izrada novog Statuta i novog programa SDP-a. Moramo biti suvremena, socijaldemokratska stranka, još snažnija po sadržaju i načinu djelovanja«, poručuje.
Komadina kao cilj ističe da se SDP treba učvrstiti kao vodeća politička snaga Hrvatske, mora ojačati i bolje se organizirati da bi se mogao suprostavljati sve izraženijim populističkim i radikalno desnim orjentacijama u nekim društvenim slojevima. »Moramo biti spremni odgovoriti u vremenu novih izazova ekonomskog raslojavanja i povećavanja socijalnih razlika, političkih previranja, ratova, terorizma, migracija i klimatskih promjena. SDP se mora osuvremeniti. Prijedlog nužnih stranačkih promjena ima tri politička cilja: prvo, demokratizaciju i decentralizaciju SDP-a, jačanjem uloge članstva. Progresivni savez s društvom i osuvremenjivanje sadržaja i načina djelovanja SDP-a okupljanjem intelektualnog potencijala i društvenih dionika; drugo izradu novog programa i novog Statuta SDP-a; i treće, artikuliranje novih javnih politika i društveno-ekonomskih promjena kao pokretača gospodarstva, razvitka i osobnog boljitka«, kaže se u programu.
Po njemu, Vlada RH predvođena SDP-om, u zatečenim je okolnostima nastojala postići što bolje rezultate, posebice u zadnjoj godini mandata. No, bilo bi mnogo bolje za građane RH, za Vladu i za SDP da su zakoni iz zadnje godine mandata, koji građanima Hrvatske donose bolje uvjete života, bili doneseni znatno ranije. Pozitivni ekonomski trendovi u 2014. stigli su prekasno za dobivanje većeg povjerenja građana na izborima, Komadinina je dnevnopolitička ocjena rada vlastite stranke u protekle četiri godine.
Po njemu, živimo u svijetu u kojem s jedne strane, dominira neoliberalni kapitalizam, a s druge jačaju autoritarni državni poretci. To je svijet u kojem se sve više i brže povećavaju razlike između sve manjeg broja bogatih i sve većeg broja siromašnih i osiromašenih, kako među državama, tako i među stanovništvom. Svjedočimo nestajanju srednjeg sloja stanovništva, smanjenju socijalne pravednosti, nemilosrdnoj trci za ekstra profitima, kroz smanjivanje cijene rada i smanjivanje broja zaposlenih, uz nepovratne štete po okoliš i prirodu. Svaki čovjek ima pravo na pristojan život! Ekonomski i socijalni jaz poprimaju ogromne razmjere. Priznati ekonomist Thomas Piketty dokazuje kako ukupna stopa rasta profita vlasnika kapitala godinama nadmašuje stope rasta prihoda tvrtki, kaže se u programu Zlatka Komadine.
Suradnja sa sindikatima
On poziva i na suradnju sa sindikatima: »Socijaldemokracija i neoliberalizam počivaju na različitim ishodištima i završavaju različitim posljedicama. Pojednostavljeno, u temelju je liberalizma pojedinačno natjecanje, a u osnovi socijaldemokracije suradnja i solidarnost. Liberalno, u našem kontekstu, mogu biti jedino ‘liberalna’ odnosno parlamentarna demokracija te individualne slobode, ljudska i kolektivna prava. No, ona nisu monopolno liberalna. Odnosi rada i kapitala u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, doživljavaju radikalne promjene. To iziskuje nove modele opće dobrobiti u partnerskom dijalogu sa sindikatima, koji s nama dijele temeljna načela radničke solidarnosti«, njegov je zaključak.
Ističe i da se napokon mora početi sankcionirati svaka natruha fašizma: »Antifašizam, na kojem je Hrvatska nastala, potrebno je iz Ustava pretočiti u ozakonjenu praksu. Potrebno je provoditi zakone i sankcionirati neofašizam, ksenofobiju, rasnu, vjersku, spolnu i rodnu neravnopravnost«.
Na koncu, njegova osnovna poruka članovima je da »svaka stranka mora prvo demokratizirati sebe da bi mogla demokratizirati društvo, te da nema demokracije u Hrvatskoj bez jake socijaldemokracije, neovisno o tome obnaša li ona vlast ili je u oporbi.
Sada o ovim tezama počinje javna rasprava u SDP-u, koja se neformalno vodi i putem društvenih mreža, a odluku u tome koji je program bolji za novi SDP donijet će 37.000 članova SDP-a na internim izborima 2. travnja.
