Borba za glasove dijaspore mogla bi biti hit na narednim parlamentarnim izborima – ujedinjena lijeva oporba čiju okosnicu čine SDP i Možemo! planira prvi put nakon niza godina nastupiti u 11. izbornoj jedinici u kojoj glasaju osobe s hrvatskim državljanstvom koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

U SDP-u i Možemo! smatraju da postoji za njih potencijal u toj populaciji koju, među ostalim, čine i oni Hrvati koji su domovinu napustili u potrazi za poslom u zadnjih deset godina, i to upravo zato jer su bili nezadovoljni izostankom vladavine prava u Hrvatskoj, te nisu tradicionalno birači HDZ-a. No, ključno će biti povećati izlaznost u toj jedinici i motivirati birače da se aktiviraju.

Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić / foto Davor Kovačević

Nezadovoljstvo HDZ-om

Na izborima za predsjednika Republike čak 24 posto birača u tzv. dijaspori glasalo je za kandidate ljevice – Zorana Milanovića i Ivanu Kekin, pretežno za Milanovića, ali i Kekin je tada prešla pet posto podrške u toj populaciji.

Iz toga su zaključili da se treba okrenuti prema 11. jedinici, i ako bi osvojili barem jedan od tri fiksna saborska mandata koja se biraju u 11. jedinici, to bi već za njih bio uspjeh jer smatraju da će se na narednim izborima za pobjedu brojati baš svaki glas.

– Rezultati iz prvog kruga izbora 2024. za predsjednika države govore da itekako postoji potencijal za naše kandidate u toj jedinici, posebno u »novoj dijaspori«, onoj koja je i nastala zbog nezadovoljstva načinom na koji HDZ vlada u Hrvatskoj, kaže politički tajnik SDP-a Saša Đujić.

Iako u oporbi govore da je takvih birača 400.000, to je aproksimativna brojka kojom se barata kad je riječ o novoiseljenim Hrvatima – no, realno statistike govore kako 11. izborna jedinica, u kojoj pravo glasa imaju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, danas obuhvaća nešto više od 222 tisuće birača.

Iako službene statistike ne prikazuju birače prema državi u kojoj žive, gotovo svi politički analitičari slažu se da najveći dio biračkog tijela dolazi iz Bosne i Hercegovine.

Procjene koje se godinama koriste u političkim i akademskim analizama govore da oko 80 posto birača 11. izborne jedinice i dalje čine Hrvati iz BiH, dok preostalih 20-ak posto otpada na hrvatske državljane koji žive u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, SAD-u, Kanadi, Australiji, Irskoj i drugim zemljama.

Ako se ta procjena primijeni na posljednje službene podatke, proizlazi da od ukupno 222.300 registriranih birača bez prebivališta u Hrvatskoj oko 180 do 195 tisuća dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok ostatak – između 25 i 40 tisuća birača – čine Hrvati iz ostatka svijeta.

Valja naglasiti da je riječ o procjenama jer Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ne vodi javno dostupnu evidenciju birača prema zemlji prebivališta.

Treba pritom razlikovati broj birača od broja onih koji doista izlaze na izbore.

U 11. izbornoj jedinici pravo glasa imaju svi hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj koji su aktivno registrirani ili registrirani po službenoj dužnosti, no odaziv je tradicionalno znatno manji od ukupnog broja upisanih birača – posljednji put odaziv je iznosio tek 18 posto.

Na parlamentarnim izborima upravo zbog dominantnog udjela birača iz BiH ondje uvjerljivo pobjeđuje HDZ, koji redovito osvaja sva tri zastupnička mandata.

Za usporedbu, na predsjedničkim izborima krajem 2024. broj birača bez prebivališta u Hrvatskoj dodatno je porastao na gotovo 250 tisuća, što pokazuje da biračko tijelo hrvatskog iseljeništva ostaje stabilno veliko, iako se njegov sastav te broj aktivno registriranih birača razlikuju ovisno o vrsti izbora i pravilima registracije.

Promjena modela

Na parlamentarnim izborima 2024. HDZ je u 11. izbornoj jedinici ostvario dosad jednu od najuvjerljivijih pobjeda osvojivši 79,5 posto važećih glasova, odnosno više od 32 tisuće birača im je dalo svoj glas. Drugoplasirani Most osvojio je tek oko 6,6 posto, dok su sve ostale liste ostale daleko iza vodeće stranke.

Na izbore je izašlo nešto više od 41 tisuće birača, što znači da je glasovalo manje od petine svih registriranih birača u 11. izbornoj jedinici – stoga će pitanje motiviranja tih birača da osvijeste važnost promjene vlasti u Hrvatskoj za oporbu biti glavni zadatak.

Sličan obrazac zabilježen je i četiri godine ranije. Na izborima 2020. HDZ je također osvojio sva tri mandata s oko dvije trećine glasova birača izvan Hrvatske, dok su se Most, Domovinski pokret i druge desne opcije međusobno natjecali za ostatak biračkog tijela, ali bez mogućnosti da ugroze raspodjelu mandata. Izlaznost je i tada bila relativno niska u odnosu na broj registriranih birača, što je trajna karakteristika ove izborne jedinice. Ni izbori 2016. nisu donijeli drukčiju sliku, i tada je HDZ osvojio sva tri mjesta.

Oporba to sada planira promijeniti – osim ako HDZ ne predloži promjenu izbornog modela. Nedavno se pojavila ideja da se za 11. jedinicu ponovno uvede nefiksna kvota, odnosno da broj izabranih zastupnika dijaspore ovisi o izlaznosti, pa ako ona bude veća da broj zastupnika prijeđe sadašnja tri.

– To se promijeni u sekundi. Mi smo za. Može sutra. Vratimo samo kako je bilo prije 2010. godine, dakle od četiri do šest zastupnika, ovisno o izlaznosti. SDP je taj koji je 2010. inzistirao na ograničavanju broja zastupnika dijaspore na tri, rekao je nedavno šef HDZ-a Andrej Plenković.

No, za to bi bila potrebna promjena Ustava, odnosno dvotrećinska većina – dakle prijedlog bi trebali podržati i SDP i Možemo!, a bez obzira na to što se oporba okreće k dijaspori, teško je vjerovati da bi danas zajedno s HDZ-om išli u te promjene, dok istodobno ne uspijevaju zajedno niti kompletirati Ustavni sud, za što im također treba ta suradnja.