Sud nije zadržao u pritvoru niti Mladineove suosumnjičenike iz afere fiktivne prodaje PET ambalaže, kojom je Fond za zaštitu okoliša oštećen za najmanje 103 milijuna kuna
ZAGREB Vinovnici korupcijskih afera imat će slobodno, dugo i toplo ljeto. Naime, u Remetincu više nema ni jednog od osumnjičenih iz brojnih korupcijskih afera koje su proteklih godinu dana tresle Hrvatsku.
Odlukama Županijskog suda u Zagrebu, u petak su pušteni i posljednji pritvorenici iz značajnih uskočkih antikorupcijskih istraga – Vinko Mladineo i još četiri osobe osumnjičene za malverzacije otpadom i poslovima sanacija starih tvornica, te Miroslav Pacak osumnjičen za korupciju u Croscu. Svi osumnjičenici pušteni su u zabranu približavanja svjedocima koje tek treba ispitati.
Naravno, USKOK će se žaliti na te odluke suda nakon što ih primi. Međutim, za uskočke tužitelje porazna je činjenica da sud nije našao za shodno zadržati u pritvoru niti Mladineove suosumnjičenike iz afere fiktivne prodaje PET ambalaže, kojom je Fond za zaštitu okoliša oštećen za najmanje 103 milijuna kuna. Podsjetimo, Barbara i Krunoslav Bešenić i Dragan Mioč uhićeni su prije mjesec dana, a u istrazi protiv njih treba ispitati još tridesetak svjedoka.
Odvjetnici zadovoljni
Kako će se kontrolirati utječu li osumnjičeni na svjedoke, odnosno poštuju li mjeru zabrane prilaza? Idealno, to bi trebala kontrolirati policija, jer će sud mjeru zabrane prilaza dostaviti policijskim upravama i postajama gdje prebivaju osumnjičeni. Kršenje te mjere znači povratak u pritvor, tako da su osumnjičeni motivirani da je ne prekrše. No u praksi se zabrana prilaza može utvrditi jedino ako osoba sama prijavi da ju je osumnjičeni kontaktirao.
Odvjetnici s kojima smo u petak razgovarali pozdravljaju ovakve odluke suda, navodeći da je pritvor ionako samo sigurnosna mjera, te da ga u pravilu treba zamjenjivati blažim mjerama kojima se može osigurati ista svrha. Moguće je, dakle, da bi osumnjičenici iz korupcijskih afera završili u kućnom pritvoru, s elektronskim ogrlicama koje kontroliraju da ne izađu iz stana u kojem borave, da kojim slučajem postoje svi uvjeti da se kućni pritvor primjenjuje.
Od brojnih istraga za korupciju u Hrvatskim autocestama, najduže su u pritvoru boravili Jurica Prskalo, Zlatko Korpar i Mario Crnjak, zbog poslovanja s Fimi-medijom. U vezi HAC-ovog poslovanja sa Skladgradnjom, Prskalo je još tri puta ulazio i izlazio iz pritvora, a Korpar je zbog Skladgradnje uhićen i pušten još jedan put.
Mravak rekorder
Zbog malverzacija u HEP-u najduže je bio pritvoren bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak, protiv kojeg se i danas vode istrage zbog primanja mita od zagrebačke tvrtke Monting PiM, prodaje električne energije TLM-u, prodaje HEP-ovih stanova zaposlenicima i Tomi Galiću iz HERA-e, zapošljavanja Rade Buljubašića, te pozajmice i prodaje jeftinije struje DIOKI-ju. U potonje dvije istrage, zajedno s Mravkom osumnjičeni su i bivši premijer Ivo Sanader, te vlasnik DIOKI-ja Robert Ježić, koji je u međuvremenu također pušten da se brani sa slobode.
Na slobodi optužnicu čekaju i Josip Protega, Mario Kirinić i Ivan Sladonja, trojica bankara osumnjičenih za malverzacije u Hrvatskoj poštanskoj banci, teške više stotina milijuna kuna. Sa slobode će procese na Županijskom sudu pohoditi i Damir Polančec i ostali optuženi za 400 milijuna kuna teške malverzacije u Podravci.
Kad se sve zbroji, od svih uhićenika iz brojnih korupcijskih afera povezanih s politikom, u pritvoru je još samo Ivo Sanader. Ali u Salzburgu, gdje čeka da mu se riješi žalba na odluku prvostupanjskog suda koji je dozvolio njegovo izručenje Hrvatskoj.
