Pacijent koji se zbog akutnih zdravstvenih tegoba noću nađe na hitnom prijemu, a dežurni mu liječnik preporuči hitnu terapiju, do lijeka će doći tek kada mu »proradi« ambulanta obiteljskog liječnika, jedino mjesto gdje može dobiti recept. Druga je opcija – u dežurnoj ljekarni moliti za izdavanje lijeka bez recepta, uz novčanu akontaciju, ili pak negdje tražiti privatni recept.

Ovakva pravila, koja često graniče s legalnim, pacijentima otežavaju život, a nisu draga ni liječnicima, ni ljekarnicima koji svjesno idu u prijestup da bi pomogli pacijentu. Zato je Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) izašla s inicijativom da se liječnicima u bolnici u takvim situacijama omogući ispisivanje recepata za najmanje pakiranje lijeka. Dostupnost lijekova, kažu, može se urediti na kvalitetniji način, tako da pacijentima terapija bude dostupna, a ljekarnici u ljekarnama ne moraju kršiti zakone.

Slovenski model

Ideja je da se kod nas prenese slovenski model tzv. kartice lijekova, koja bi specijalistima pružila sve informacije o pacijentu koji je pred njima, a isto tako i omogućila propisivanje lijeka u bolnici.

– Taj je model jako dobar, transparentan i jednostavan, uključuje sve dionike, od javne ljekarne, obiteljske medicine, do bilo kojeg specijalista u bolnici, uključujući i hitni prijem. Riječ je o maloj intervenciji koja donosi puno informacija cijelom sustavu, objašnjava Ana Soldo, predsjednica HLJK-a.

Cijela ta priča oko povijesti bolesti i privatnih recepata koje bi liječnici hitne morali ispisivati mogla bi se riješiti jednim informatičkim zahvatom za koji je Hrvatska zapravo spremna, ističe Soldo.

– Bilo bi jako važno da liječnik u hitnoj, kad mu dođe pacijent, pred sobom ima akutnu zadnju terapiju uključujući i bezreceptne lijekove i druge pripravke koji imaju kemijski značajne interakcije. Kad otvorite e-karton i povijest realiziranih recepata, danas liječniku treba asistent da sve to pogleda dok on pacijentu spašava život, ilustrira ona.

Kartica lijekova u jednostavnom i lako čitljivom formatu dostupna je svakom liječniku, i na hitnom prijemu, i na bilo kojem bolničkom odjelu.

– U Sloveniji je implementacija prošla vrlo jednostavno. Ne znam koliko je bila pravno, informacijski i financijski zahtjevna, ali je prihvaćenost tog modela od strane svih zdravstvenih radnika i pacijenata značajna. Mislim da bi za Hrvatsku to bio jako dobar model, ističe. Dio bolničkog sektora upravo se priključuje na CEZIH, a u budućnosti će se sigurno razvijati jedinstveni sustav koji će povezati primarnu zdravstvenu zaštitu i bolnice. Kvalitetne informacije smanjuju potrošnju vremena s pacijentom, a ljekarne su jedino mjesto gdje se ta informacija može isporučiti, kaže Soldo.

Ispisivanjem recepta za lijek na bolničkom hitnom prijemu, objašnjava, omogućilo bi pacijentu da odmah podigne lijek u najbližoj ljekarni, a rasteretilo bi se obiteljske liječnike.

– To su dva koraka koja bi imala smisla, posebno za pacijente, a onda i za rasterećenje i smanjenje pritiska na PZZ i dežurne ljekarne. Time bismo neutralizirali potrebu da obiteljski liječnik mora hitno izdavati neke recepte mimo svog dnevnog posla, a liječnik u hitnom prijemu završio bi rad s pacijentom ispunjavajući sve njegove potrebe, tumači Soldo.

Sekunda za odluku

Ministarstvo zdravstva već nekoliko godina radi na projektima koji se informacijski mijenjaju, a dio lijekova već je polako dohvatljiv kroz sustav praćenja ishoda liječenja pacijenata u ljekarnama, navodi.

– Mislim da bi se kartica lijekova mogla implementirati s relativno malim trudom i novcem. Važno je da bolničke ustanove mogu zaprimiti tu informaciju, jer kvaliteta liječenja ovisi o kvaliteti informacija o pacijentu koje imamo i kad pacijent nije u mogućnosti da ih pruži. U brzini trebate informaciju, jer za odluku nekad imate samo sekundu, podsjeća Soldo.

U Sloveniji se, kaže, dodatno pokazalo da se karticom lijekova vrlo brzo raščisti dupliranje terapija jer pacijenti često neki lijek dobiju u privatnom sektoru i o tome ne obavijeste svog liječnika, pa uzimaju dvostruku terapiju za istu bolest. To može dovesti do potencijalnih komplikacija i nepotrebnog zdravstvenog troška.

Pacijenti ovakvu inicijativu zdušno podržavaju.

– Uvođenje kartice lijekova za pacijente značilo bi značajno pojednostavljivanje rada zdravstvenim djelatnicima, jer bi na jednom mjestu imali sistematičan uvid u svu terapiju koju određeni pacijent uzima, uključujući bezreceptne lijekove, što je osobito važno u situacijama kada pojedinac treba hitnu medicinsku pomoć. Istovremeno, povećala bi se razina sigurnosti pacijenata, ali i medicinskog osoblja, komentira Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Liječnicima korisne informacije

Kartica lijekova omogućila bi, kaže Ivica Belina, izdavanje potrebnih lijekova kod hitnih intervencija, što je sada otežano jer ambulante obiteljske medicine ne rade 24 sata i nisu uvijek dostupne.

– Pacijent koji prima višestruku terapiju, bez jasnog uvida u sve lijekove koje uzima može biti izazov za liječnike u hitnoj medicinskoj pomoći, jer bez jasne informacije može doći do liječničkih pogrešaka i interakcija lijekova, koje mogu ugroziti zdravlje i život pacijenta, upozorava Belina.

Infobox (Citat):
»Bilo bi jako važno da liječnik u hitnoj, kad mu dođe pacijent, pred sobom ima akutnu zadnju terapiju

Ana Soldo