Niti na jednoj listi u svakoj od deset izbornih jedinica u Hrvatskoj neće biti prihvaćena lista koja neće imati najmanje šest pripadnika pojedinog spola, od 14 kandidata. U praksi to znači snaženje ženske kvote
ZAGREB » SDP će izmjenama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor predložiti uvođenje preferencijalnog glasa, ali i to da lista na kojoj pripadnika pojedinog spola ne bude najmanje 40 posto ne bude pravovaljana. Izjavio je to za naš list Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. To konkretno znači da niti na jednoj listi u svakoj od deset izbornih jedinica u Hrvatskoj neće biti prihvaćena lista koja neće imati najmanje šest pripadnika pojedinog spola, od 14 kandidata. U praksi to zapravo znači snaženje ženske kvote na listama budući da su žene podzastupljen spol u politici.
Ravnopravnost
Zakon o ravnopravnosti spolova iz 2008. godine propisuje da izborne liste moraju biti spolno uravnotežene, a osjetnom se neuravnoteženošću smatra ako jednog spola na listama ima manje od 40 posto. Taj zakon predviđa da se povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova što se uobičajeno tumačilo od redovnih parlamentarnih izbora 2019. godine. Međutim, u slučaju da bude prihvaćeno rješenje koje predlaže SDP ta će odredba, za kršenje koje je predviđena novčana kazna od 50.000 kuna, postati suvišna jer bi se odredba o nepravovaljanosti liste primjenjivala od prvih sljedećih parlamentarnih izbora.
Diskvalifikacija, odnosno neprihvaćanje liste koja ne ispunjava propisanu spolnu kvotu jedna je od mogućih kaznenih mjera koju primjenjuju brojne države. To su, sudeći prema podatcima objavljenim na internetskoj stranici quotaproject.org Argentina, Armenija, Belgija, Bolivija, Kostarika, Dominikanska Republika, Istočni Timor, Ekvador, Grčka, Južna Koreja, Kirgistan, Libija, Makedonija, Meksiko, Mongolija, Crna Gora, Maroko, Nepal, Paragvaj, Peru, Poljska, Srbija, Slovenija, Španjolska, Urugvaj. U zemljama koje se diče visokim udjelom žena u politici, poput Švedske, Norveške ili Danske, prema quotaprojectu, uopće ne postoje zakonski propisi o kvotama, ali kvotu gotovo sve relevantne stranke imaju ugrađene u svoje statute. U mnogim državama koje imaju određne kvote za liste kazne su financijske naravi.
Uvođenje tako stroge odredbe Grbin argumentira mišljenjem Vijeća Europe i radnim dokumentima Europske komisije koji navode da nikakav zakonski instrument, osim sankcije neprihvaćanja liste, nije uspio ostvariti podjednaku zastupljenost oba spola u politici. Naveo je da Hrvatska ima dvije zakonske mjere kojima se nastojalo ostvariti podjednaku zastupljenost oba spola, odnosno povećanje udjela žena u politici, ali one nisu dale rezultata. Jedna je novčano honoriranje, odnosno davanje većeg iznosa strankama iz proračuna za izabrane zastupnike podzastupljenog spola, dakle žena. Druga je spomenuta deklaratorna norma iz Zakona o ravnopravnosti spolova.
Tehnička pitanja
To ne znači da će sljedeći Sabor, usvoji li se ovaj prijedlog, imati najmanje 40 posto žena. Redoslijed kandidata na listama određivat će stranke samostalno i neće biti spolno uvjetovan, a na izbor kandidata utjecat će i birači svojim preferencijalnim glasom koji se namjerava uvesti po modelu koji se primijenjuje na izborima za Europski parlament. Svaki bi birač imao jedan preferencijalni glas, a prag unutar liste za kandidate iznosit će deset posto. Izmjenama Zakona uredit će se i niz tehničkih pitanja poput glasanja invalida, u oružanim snagama, na brodovima i drugdje, pitanje promatranje izbora.
Grbin je najavio da će sljedećega tjedna na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav biti organizirana rasprava o svim pristiglim prijedlozima zakona kojima se uređuje izborni sustav. Njegov je cilj postići što je moguće veći konsenzus među strankama prilikom usvajanja novih izbornih pravila, a nada se da će izmjene izbornog zakona biti usvojene ove godine, dakle najkasnije do 15. prosinca kada nastupa ustavna stanka u radu Sabora.
