Putem Presscuta i Briefing Medija najčešće su prenošeni tekstovi Jagode Marić, zatim Tomislava Pilija, Nikole Sučeca, Bojane Mrvoš Pavić, Dražena Ciglenečkog, Danijele Jozić, Aneli Dragojević Mijatović, Adriana Molovana, Ljubice Gatarić, Frenkija Laušića
Zbog ACTA-e, predloženog trgovinskog sporazuma protiv krijumčarenja, i prijetnje slobodi interneta uskovitlalo se dosta prašine u cijeloj Europi i kod nas. Može se razlučiti da je malo tko protiv zaštite autorskih prava – bilo glazbenih, filmskih, znanstvenih ali se mnogi boje blokade internetskih stranica i da na koncu konca neke vrhovne vlasti propisuju što se smije internetski konzumirati, a što ne. Za zaštitu autorskih prava i danas postoje zakoni koji ih efikasnijom primjenom mogu štititi i bez jednog globalnog sporazuma koji bi mogao temeljito uzdrmati stečene slobode informiranja.
U javnosti nije osobito poznato da je Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano još krajem 2007. godine. Poslije četiri godine rada, Skupština Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava trebala bi danas u zagrebačkom Novinarskom domu donijeti odluku o prvoj isplati autorima i nakladnicima od naplaćenih autorskih naknada od veljače 2010. pa do 30. lipnja 2011. godine. Tada bi se trebala usvojiti i lista od 150 autora čiji su tekstovi najčešće prenošeni putem Presscuta i Briefing Medija koji su ih prodali svojim potrošačima. Ta lista je sastavljena na osnovu uzorka od 1.699.744 novinarska priloga koje su prodale te tvrtke u navedenom razdoblju. Na popisu od 150 najcitiranijih autora čak je 35 novinara Novog lista!
Tvrtke koje obavljaju djelatnost monitoringa medija najčešće su citirale tekstove naše novinarke Jagode Marić, zatim Tomislava Pilija, Nikole Sučeca, Bojane Mrvoš Pavić, Dražena Ciglenečkog, Danijele Jozić, Aneli Dragojević Mijatović, Adriana Molovana, Ljubice Gatarić, Frenkija Laušića… Dakle, među prvih deset je četvero sadašnjih i jedna bivša novinarka Novog lista.
Doduše, tu učestalost prenošenja autora iz Novog lista treba malo relativizirati jer jedino tekstovi novinara Novog lista izlaze istovjetni u još tri hrvatska dnevnika – Glasu Istre, Glasu Slavonije i Zadarskom listu. Ali, bez obzira na to, tekstovi novinara Novog lista su ukupno gledajući najviše prenošeni što sigurno svjedoči o zadržanoj analitičnosti, relevantnosti i ozbiljnosti novine koju čitate.
Podjela honorara
Stanje na računu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava zadnjeg dana prošle godine bilo je 1.727.653,93 kune. Taj bi se iznos trebao raspodijeliti tako da se ZAMP-u doznači 20 posto, DZNAP-u ostaje 10 posto na ime troškova od osnutka pa do kraja ove godine a 10 posto se prema Zakonu o autorskim pravima izdvaja u Fond za poticanje odgovarajućeg autorskog stvaralaštva.
Preostalih 1.034.000,88 kuna dijeli se na dva dijela – autorima-novinarima te nakladnicima, nositeljima prava iskorištavanja. Šezdeset posto od 517.000,44 kune podijelit će se na temelju novinarske rang-liste o učestalosti prenesenih tekstova. Tako bi, na primjer, prvih 10 autora trebalo dobiti po 9.306,01 kunu bruto, oni koji su smješteni od 11. do 50. mjesta 2.326,50 kuna svaki, a od 51. do 150. mjesta po 1.240,80 kuna svaki.
Četrdeset posto iznosa dijeli se na jednake dijelove svih autorima koji su članovi DZNAP-a. Tako bi svatko od 310 članova trebao u bruto iznosu dobiti 650 kuna.
Na isplate ima pravo svih 150 najcitiranijih autora bilo da već jesu članovi DZNAP-a ili će se u njega tek učlaniti. Da bi dobili novac, moraju ispuniti pristupnicu DZNAP-a. Za članstvo u Društvu nema članarine. Jedino oni koji nisu bili u članstvu 31. prosinca prošle godine neće imati pravo na isplatu »glavarine«, iznosa kojeg dobiva svaki član.
Drugih 517.000,44 kuna ide nakladnicima, Udruzi novinskih izdavača – nakon što DZNAP i UNI potpišu ugovor. Nakladnici će odlučiti o tome kako će podijeliti svojih pola milijuna kuna. Načelan dogovor o podjeli po pola između Društva novinara-autora i nakladnika već nekoliko mjeseci je na snazi, a Ivica Grčar, predsjednik DZNAP-a, kaže da očekuje da se sve ono što je s nakladnicima dogovoreno i potpiše ovih dana.
– Ako se ugovor i ne potpiše odmah, mi ćemo na Skupštini donijeti odluku o raspodjeli novca pola-pola. Ništa tu nije sporno. Sljedeći korak je akcija za naplatu novinarskih autorskih priloga i na internetskim stranicama, kaže Grčar.
Zaštita novinarskih prava
Prve isplate autorima kao naknada za novinarska autorska prava znače značajan iskorak u radu Društva. Ono je osnovano u studenom 2007. godine s glavnim zadatkom organiziranja kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava, slično zaštiti autorskih prava glazbenika, s obzirom na to da je novinaru kao pojedincu nemoguće pratiti i otkrivati tko, gdje i kada neovlašteno umnožava i distribuira njegove autorske priloge.
U siječnju prošle godine EPH i Styrija potpisali su Sporazum o razmjeni sadržaja kako bi zaštitili autorska i nakladnička prava i spriječili krađu. Dogovoreno je poštivanje izvora sadržaja, na način da je taj izvor jasno naznačen i u tekstu i u opremi. Dogovorili su se da se navede tko je prvi objavio informaciju i da se ekskluzivna informacija ne prenosi u prvom satu objave. Na internetskim portalima novina tih kuća treba objaviti i link prema izvoru sadržaja. Ipak, u tim prijenosima tekstova iz konkurentske kuće ne navodi se i ime autora originalnog teksta.
U listopadu 2008. godine Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava sklopilo je ugovor o poslovnoj suradnji sa ZAMP-om Hrvatskog društva skladatelja prema kojem ZAMP obavlja stručne usluge za Društvo koje mu za to plaća 20 posto od bruto prikupljenih naknada.
Nakon dobivanja prve dozvole Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za obavljanje djelatnosti, počeli su pregovori o naplati autorskih naknada pa su u veljači 2010. potpisani ugovori s tri agencije za praćenje medija – Presscutom, Briefing medijima te Pressclippingom. Tim ugovorima su uključene sve medijske objave, znači osim teksta i radijski prilog i videoprilog te sve vrste medija, tiskani i elektronički. Dogovoreno je da pressclipping agencije DZNAP-u najprije plaćaju naknadu od šest posto ukupnog prihoda i da ona svake godine do 2014. raste za jedan postotak, pa će 2014. naknada biti 10 posto.
Današnjoj Skupštini Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava bit će potreban kvorum da bi donijela sve potrebne odluke, pa tako i onu o raspodjeli autorskih naknada. Kvorum je čak dvije trećine članova Skupštine koji ili moraju fizički biti prisutni u Zagrebu, ili ako ne mogu doći – mogu poslati svoje punomoći onima koji će biti u subotu u Zagrebu na Skupštini.
