Porast

Lipanjska bušta bit će deblja za 219 tisuća službenika. Povišicu će dobiti i 12 tisuća vojnika

Jagoda Marić

Jurica Galoic/PIXSELL

Jurica Galoic/PIXSELL

Vlada je jučer i vojsku uključila u povećanje plaća, a odradila je i sve formalne uvjete kako bi prošli tjedan najavljeni rast plaća mogao stupiti na snagu



Među 219 tisuća državnih i javnih službenika, kojima će neto plaća rasti za 100, 80 i 60 eura, s time da najveći rast pripada onima s najmanjima plaćama, bit će i više od 12 tisuća pripadnika Hrvatske vojske. Vlada je jučer posebnom odlukom i vojsku uključila u povećanje plaća, a odradila je i sve formalne uvjete kako bi prošli tjedan najavljeni rast plaća mogao stupiti na snagu i kako bi se povećanje moglo osjetiti već na plaći za lipanj koja će biti isplaćena sljedećeg mjeseca.


Tako su, osim potvrda odluka na sjednici Vlade prije njezinog održavanja, Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali Memorandum o razumijevanju temeljem kojeg će plaće rasti, za sve one s koeficijentom do 1,867. Uz to Vlada je donijela i odluku po kojoj će svi zaposleni u javnom sektoru dobiti regres od 300 eura.


Trajni dodatak


Na godišnjoj razini dodatak na plaće državu će stajati 433 milijuna eura, a premijer Andrej Plenković naglasio je da se radi o trajnom privremenom dodatku, jer će se on ugraditi i u koeficijente koje će donijeti novi Zakon o plaćama, a pohvalio se i time da se radi možda i o najvećem pojedinačnom rastu plaća, posebice za one s najnižim plaćama.




– Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke, i kada se one krajem rujna usvoje, dobit ćemo širu sliku ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću neto plaću, rekao je Plenković, dodajući da je cilj i novog Zakona o plaćama i koeficijentima »učiniti dostojanstvenim život onih koji rade za državne i javne službe«.


Sadašnje povećanje donosi rast plaća 49 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i 169 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, a među onima kojima plaće neće rasti su liječnici, jer oni imaju veće koeficijente od onih na kojima je Vlada zaustavila rast plaća.


Solidarnost liječnika


Ipak, Memorandum s Vladom je potpisala i predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić, objašnjavajući da njezin sindikat time pokazuje što znači solidarnost.


– Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno ništa. Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba puno više nego nama, rekla je Čulinović-Čaić uz objašnjenje da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika »kojim će neke stvari koje ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način«.


Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kaže da se u rujnu nastavljaju pregovori oko osnovice i božićnice te prvi put oko isplate uskrsnice, a napominje da je »cilj Vlade i sindikata da minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura«.


Sudačke plaće u hitnoj proceduri


Vlada je jučer u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima osnovica za izračun njihovih plaća raste za 13 posto. Uz povećanje osnovice na 706,50 eura bruto, predlaže se i povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) te zamjenika općinskih državnih odvjetnika s 3,54 na 4,21.