Ustavni sud odlučio

Linićeva pobjeda: Predstečaj Dalekovoda ide dalje, sudac Kolakušić bijesan

Gabrijela Galić

Zahtjev za ocjenom ustavnosti može podnijeti samo institucija a ne pojedinac, ocjena je Ustavnog suda. Poništite onda desetke milijuna presuda koje su donijeli suci, ogorčen je sudac Mislav Kolakušić



ZAGREB  Postupci predstečajnih nagodbi za sada su sigurni. Ustavni sud u utorak je jednoglasno donio odluku da se postupak predstečajne nagodbe Dalekovoda može nastaviti. Naime, ustavni suci ukinuli su rješenje o zastajanju u postupku predstečajne nagodbe Dalekovoda što ga je prije mjesec dana donio Trgovački sud u Zagrebu, odnosno sudac Mislav Kolakušić.


Takva odluka donesena je nakon što je Ustavni sud razmotrio podnesak što ga je podnio Dalekovod. U tom poduzeću s veseljem su dočekali odluku i očekuju da će se postupak predstečajne nagodbe što žurnije nastaviti.


Kada će se postupak predstečajne nagodbe nastaviti i hoće li ga i dalje voditi isti sudac, za sada nije poznato. No, iz rješenja Ustavnog suda može se iščitati kako bi bilo dobro da predmet predstečajne nagodbe Dalekovoda preuzme netko drugi. U kompaniji čija sudbina ovisi o postupku predstečajne nagodbe, samo žele da se postupak nastavi što žurnije.


Osporen podnesak


Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić 22. srpnja donio je rješenje kojim se zastaje u postupku predstečajne nagodbe Dalekovoda, a potom je podnio i Zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju u predstečajnoj nagodbi. Dalekovod u svojoj tužbi smatra da sudac pojedinac nije ovlašten podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom jer tu ovlast ima samo sud. Pozivajući se na dosadašnju praksu Ustavnog suda, iako ona nije prevelika, ustavni suci su zaključili kako se podnesak suda Kolakušića ne može smatrati institucionalno podnesenom, odnosno Ustavni sud ne smatra da je riječ o zahtjevu kojeg je podnio sud temeljem članka 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Iz tog članka proizlazila bi i odluka o zastoju u konkretnom postupku.

Stoga se podnesak suca trgovačkog suda tretira kao »prijedlog«, a to znači da se, u ovom slučaju, postupak predstečajne nagodbe nije smio obustaviti već se voditi unatoč prijedlogu za ocjenom ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi. Ustavni sud u svojem obrazloženju navodi i neke druge propuste, pa tako i primjećuje da i sam sudac Kolakušić svoj »podnesak Ustavnom sudu podredno naziva prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s ustavom« u smislu članka 38. Ustavnog zakona koji kaže da svaka fizička i pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom.


Ustavni sud upozorava i kako Kolakušić u svom podnesku općenito osporava suglasnost pojedinih odredbe zakona s Ustavom, ali ih »ni na koji način nije povezao sa činjenicama i okolnostima konkretnog predmeta«. Naime, tvrdnje o neustavnosti zakonskih odredbe, objašnjava Ustavni sud, valjda obrazložiti na konkretnom predmetu na koje bi se one trebale promijeniti.


Sarkastičan komentar


Na rješenje Ustavnog suda jučer se očitovao i sudac Kolakušić. Među ostalim, on sarkastično primjećuje: »Stajalište da Trgovački u Zagrebu po sucu toga Suda Mislavu Kolakušiću, nije Sud iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, može dovesti do zaključka da se sve presude i odluke sudova (nekoliko desetaka milijuna) koje su u konkretnim predmetima donijeli Sudovi po sucima tih sudova, trebaju staviti izvan snage, jer ih nije potpisao predsjednik Suda u ime Suda, temeljem mišljenja sjednice odjela ili sjednice svih sudaca, odnosno jer ih je donio sudac pojedinac a ne Sud, te ovim putem molim nadležna tijela RH da iznađu način temeljem kojeg će se obustaviti sve odluke sudova koje su donesene od strane sudaca pojedinaca, a ne sudova«.


Naime, Kolakušić podsjeća da kada sudac postupa u konkretnom sudskom predmetu predstavlja sud (općinski, trgovački, prekršajni). No, kada sudjeluje na sjednicama odjela ili sjednicama svih sudaca kao i u svim drugim situacijama vezanim uz sud ili istupe u javnosti, nema ulogu suda već suca tog suda.


»Tako propisuju Ustav i zakoni RH, kao i propisi većine modernih demokratskih zemalja stvarajući osobnu odgovornost sudaca za donošenje odluka suda u konkretnim predmetima«, među ostalim navodi Kolakušić, smatrajući i kako je Ustavni sud jučer odstupio od vlastite sudske prakse.


Navodi kako je kod ranijeg slučaja zahtjeva suca Trgovačkog suda u Zagrebu za ocjenom ustavnosti, Ustavni sud taj zahtjev dostavio na potvrdu Trgovačkom sudu u Zagrebu.