Hrvatske banke zadužuju se po većim kamatama od europskih, pa ministar Slavko Linić ističe da država mora voditi računa o tome da intervencijom kroz Zakon o kamatama banke dodatno ne optereti jer će to onda značiti i da će one davati manje kredita građanima
ZAGREB Ministarstvo financija u sljedećoj godini planira donijeti novi Zakon o kamatama, kojim će se regulirati pitanje kamata što se obračunavaju u ugovornim odnosima između banaka i građana, poduzeća međusobno i građana i poduzeća.Kamate su sada definirane u nekoliko zakona, ubuduće će biti u jednom zakonu, a to bi moglo značiti i da će u sljedećoj godini dodatno biti smanjene kamate na potrošačke kredite i to čak za jedan posto. Iako bi takav rasplet, u kojem bi se formiranje kamata u Hrvatskoj vezalo uz referentnu stopu Europske centralne banke, omogućio dodatno rasterećenje građana u sljedećoj godini ministar financija Slavko Linić upozorava da se pri tome mora biti oprezan. Uz napomenu da se hrvatske banke zadužuju po većim kamatama, Linić ističe da država mora voditi računa o tome da intervencijom kroz zakon o kamatama banke dodatno ne optereti jer će to onda značiti i da će one davati manje kredita građanima.
Smanjiti opterećenja
– Želja nam je da u Hrvatskoj vodimo brigu da nema velikih razlika u bankarskom sustavu između samih kamata, a druga želja nam je da te kamate na neki način što više približimo kamatama u zemljama Europske unije. Naš je zajednički posao da poduzimamo sve mogućnosti kojima bi građanima smanjili opterećenje, ali isto tako vodeći brigu da banke tada ne odmaknemo od praćenja građana u nabavci imovine i njihovih dodatnih dobara. Tu moramo naći određena rješenja, a to znači manju zaradu banaka, a isto vrijeme ne gubitke u banci, kazao je Linić. I drugim svojim aktivnostima Ministarstvo će nastojati će u 2014. rješavati dugove blokiranih građana jer se ti dugovi ne smanjuju ni nakon nekoliko krugova reprograma u ovoj godini. Jedno od rješenja moglo bi biti »brisanje« nenaplativih potraživanja, a koja prema procjenama Ministarstva financija iznose oko 25 milijardi kuna, no država neće odustati ni od jedne kune koju je moguće naplatiti. Svjesni su u Ministarstvu da je to nepravedno prema građanima koji ispunjavaju svoje obveze, ali napominju kako je riječ o starim zatečenim dugovima.
Sljedećeg tjedna Vlada će donijeti odluku o kratkoročnom zaduživanju države kod jedne poslovne banke u iznosu od 200 milijuna eura i time će se zatvoriti državni proračun za ovu godinu, najavio je ministar financija Slavko Linić. Pojasnio je da će se sredstva koja je država osigurala nedavnim zaduženjem izdavanjem obveznice u SAD-u koristiti u sljedećoj godini, kako bi se pokrile potrebe za financiranjem i servisiranjem dugova. Zaduženje od 200 milijuna eura zapravo je mostni kredit kojim će država pokriti svoje obveze, a on se dijelom naslanja na prihode što će ih država dobiti od prodaje dionica CO-a rovinjskom Adrisu za što će dobiti 119 milijuna eura.– Prihodi od zaduženja izdavanjem obveznica proteklog mjeseca kompletno su prebačeni u iduću godinu. To je bilo zaduženje za 2014. i ni jedan dolar od 1,75 milijardi dolara nije iskorišten, a to znači smo za prvih četiri mjeseca kompletno pokriveni s prihodima i primanjima iz te obveznice za financiranje svih obveza iz proračuna i servisiranje dugova, pojasnio je Linić.
Ispravljanje bilanci
U 2014. u Ministarstvu financija će nastaviti pronalaziti rješenja za blokade računa građana i poduzeća, iza kojih u najvećem postotku stoje banke, pogotovu u slučajevima koji se tiču ulaganja u nekretnine. Tamo gdje su davale kredite poduzećima koje se bave nekretninama, banke sada pokreću ovrhu i blokade, ali se ne uspijevaju naplatiti, a tvrtke o kojima je riječ blokirane su. U Ministarstvu ističu da će istražiti postoji li način za prijavu takvih banaka, radi toga što nisu pokrenule stečaj umjesto da dugoročno drže te tvrtke u blokadi. Na taj način, svjesni su u Ministarstvu, banke izbjegavaju ispravljanje svojih bilanci u kojima knjiže nekretnine po nerealnim cijenama.
