Blokirani računi i neizvršene obveze po plaćanjima iznose 90 posto novčane mase, što ugrožava i onaj zdravi dio hrvatskog gospodarstva, naglasio je Slavko Linić
ZAGREB – Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi daje najefikasnije mogućnosti za rješenje problema nelikvidnosti i insolventnosti, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić, predstavljajući u Hrvatskom saboru konačni prijedlog spomenutog zakona.
Ističući nelikvidnost kao najveći problem hrvatskog gospodarstva, koje zbog toga ne može preuzimati kreditne obveze za održavanje proizvodnje niti krenuti u nove investicijske zahvate, Linić je rekao kako je krajem kolovoza zbog nelikvidnosti bilo 44 milijarde kuna neplaćenih obveza.
U tom smislu, naglasio je, blokirani računi i neizvršene obveze po plaćanjima iznose 90 posto novčane mase, što ugrožava i onaj zdravi dio hrvatskog gospodarstva.
U ovom je trenutku, kazao je Linić, blokirano oko 73.000 poslovnih subjekata, od kojih su 52 posto pravne osobe koje bilježe 82 posto mase blokiranih sredstava.
Oko 16.000 poslovnih subjekata ima blokirane račune do 360 dana (blokirano im je 7 milijardi kuna), a 56.000 subjekata preko 360 dana (s blokiranih 36 milijardi kuna).
U 38.676 blokiranih pravnih osoba zaposleno je 41.000 radnika, dok je kod oko 34.000 blokiranih obrtnika zaposleno oko 25.000 radnika, pri čemu Linić ističe kako će okosnica Vladina posla biti spašavanje trgovačkih društava, odnosno pravnih osoba pojedinaca gdje je zaposleno oko 41.000 ljudi.
Izvijestio je da 526 tih tvrtki zapošljava od 6 do 10 radnika, njih 450 ima od 11 do 50 radnika, od 51 do 100 radnika ima samo 48 subjekata, od 101 do 500 njih 38, a samo dvije tvrtke imaju više od 2000 zaposlenih, dok je tek negdje oko 1000 obrtnika s više od 4 zaposlena.
»To znači da je moguće s ovakvim prijedlogom rješenja nelikvidnosti naći rješenje za oko 1100 pravnih subjekata i 1000 obrtnika, a sve u cilju da prioritetno pokušamo naći rješenje za zaposlene u ovim pravnim osobama«, poručio je Linić.
Upravni postupak umjesto stečaja
Istaknuo je kako se Vlada, umjesto stečajnog, opredijelila za upravni postupak u rješavanju nelikvidnosti, posebno zbog prioriteta brzine u rješavanju nagomilanih poteškoća u gospodarstvu.
»Upravni postupak ipak možete vrlo jasno definirati s rokovima, podignuti brzinu i efikasnost u sređivanju problema nelikvidnosti, a sve iz razloga da to zlo zvano nelikvidnost eliminiramo ako je moguće već početkom ili u prvoj polovici iduće godine«, rekao je.
Kao glavne ciljeve zakona označio je davanje mogućnosti poduzetnicima-dužnicima da financijski restrukturiraju svoje obveze, odnosno da ih pokušaju dovesti u realnu razinu prema svom kapitalu i gospodarskoj aktivnosti.
Vjerovnicima se želi pomoći ubrzanjem postupka kojim će svoje potraživanje moći dovesti u realne okvire te povećati mogućnost naplate svojih potraživanja.
Kako bi suzbila nelikvidnost, Vlada predlaže zakonsko definiranje roka plaćanja od 60 dana, čime se daje veća mogućnost dužnicima i vjerovnicima da samostalno nađu rješenje, a ako to ne uspiju u 60 dana ide se s postupkom predstečajne nagodbe.
Zakon predviđa i formiranje grupa vjerovnika (država, financijske institucije, gospodarstvenici, radnici), pri čemu bez natpolovične većine svake grupe nije moguće donijeti odluke, osim ako dvije trećine svih vjerovnika nije za nagodbu.
Predloženim zakonom vjerovnicima se osiguravaju najpovoljniji uvjeti za namirenje njihovih tražbina te osiguravaju uvjeti za restrukturiranje dužnika.
Kada se ne može postići pravovremeni sporazum između dužnika i vjerovnika ili ne postoje uvjeti za oporavak, omogućuje se automatsko pokretanje stečaja.
Naknadno je rasprava o Zakonu o financijskom poslovanju objedinjena s onom o izmjenama Zakona o preuzimanju dioničkih druištava te Zakona o kreditnim institucijama.
Odbacio HDZ-ove kritike
Slavko Linić odbacio je HDZ-a da Vlada, kroz sustav predstečajne nagodbe, stvara paralelni postupak suprotan stečajnom te da odustaje od povećanja učinkovitosti pravosuđa u rješavanju problema nelikvidnosti.
»Vlada nije napustila pravosuđe, nema zamjene pravosuđa«, odgovorio je Linić HDZ-ovim zastupnicima u raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Naime, Martina Dalić je u ime HDZ-a lošim ocijenila prijedlog Vlade da se predstačajna nagodba vodi kao upravni, a ne pravosudni postupak.
»Kreira se paralelni upravni postupak koji bi mogao stvoriti brojne probleme i pokazuje da Vlada odustaje od bitke za brzo i učinkovito pravosuđe, samo devet mjeseci prije ulaska Hrvatske u EU«, poručila je Dalić.
Vladu je pozvala da stečajni postupak unaprjeđuje pravosudnim, a ne upravnim postupkom, te da pogleda iskustva razvijenih zemalja koje u stečajnim postupcima imaju više iskustva.»Ne možemo i ne smijemo odustati od pravosuđa kao konačnog arbitra«, naglasila je.
Ministar Linić joj je odgovorio kako nema nikakvog odustajanja od pravosuđa, već upravo suprotno, da Vlada pokušava rasteretiti pravosuđe svega onoga što je stvaralo neučinkovitost tog istog pravosuđa, posebno u stečajnim postupcima.
»Vlada nije napustila pravosuđe«, poručio je Linić, naglasivši da će, zbog ovog zakona, promjene doživjeti Stečajni zakon u koji će se ugraditi procedura predstečajne nagodbe te ukinuti sustav stečaja s preustrojem.
»Taj preustroj je i izazivao najveći problem odugovlačanja i zlouporabe stečajnih postupaka, a najmanje veze ima s pravosudnim postupkom«, rekao je, ističući da će konačnu riječ o tome je li predstečajna nagodba moguća ili će se pokrenuti stečaj ionako donositi sud.
Na izlaganje Martine Dalić replicirao je njezin stranački kolega Đuro Popijač, koji se u replici osvrtao na Linićeve izjave, a što je predsjedavajući Nenad Stazić ocijenio kao kršenje Poslovnika i na to upozoravao Popijača.No, Ivan Šuker (HDZ) takvu je Stazićevu intervenciju označio kao oduzimanje riječi HDZ-ovu zastupniku te zatražio i dobio stanku.Nakon stanke, sa saborske je govornice prozvao Stazića da je Popijaču oduzeo riječ bez ikakvog razloga, jer zastupnik, istaknuo je, ima pravo u svojoj replici reagirati i na ministrove izjave.»Sjetimo se na što je ličilo prošlotjedno aktualno prijepodne, kada se našoj zastupnici Ani Lovrin premijer Milanović obraćao u muškom licu, a predsjedavajući ga nije prekinuo«, naglasio je Šuker, pozivajući Stazića da HDZ-ovim zastupnicima ne oduzima slobodu govora.Istaknuo je kako je HDZ odgovorna stranka koja svojim sugestijama i u konstruktivnoj raspravi želi pomoći Vladi, najavivši da će njegov klub intervenirati stankom svaki put kada predsjedavajući bude prekidao HDZ-ove zastupnike ako govore ono što im se ne sviđa.Stazić je, pak, istaknuo kako nikome nije oduzimao riječ, već je ukazivao na kršenje saborskog Poslovnika. »Ja ću se držati tog poslovnika, a HDZ može tražiti stanku svakih 15 minuta«, poručio je Stazić.
Većina klubova u raspravi je podržala predloženi zakon.
Zlatko Tušak (Hrvatski laburisti) izrazio je nadu da će predloženi zakon biti učinkovitiji te uvesti reda u sustav i napraviti reda u podmirenju obveza.
»Iako stečaji ne bi trebali predstavljati kraj neke tvrtke, praksa u Hrvatskoj pokazala je suprotno«, rekao je Tušak osvrćući se na primjere iz dosadašnje prakse.
Radnici uspjeli naplatiti samo trćinu svojih potraživanja
Iznio je podatak po kojemu su, od svih stečajeva u Hrvatskoj, radnici uspjeli naplatiti svega 32 posto svojih potraživanja, a država samo 15 posto.
Zakon podupiru i u HDSSB-u, iako naglašavaju kako se njime rješavaju posljedice, a ne uzroci nelikvidnosti.
Stav je SDP-a da će se primjenom zakona spriječiti galopirajuća nelikvidnost u Hrvatskoj.
Peđa Grbin ustvrdio je u ime SDP-a kako bi predložene mjere trebale doprinijeti ukupnom oporavku hrvatskog gospodarstva i sanaciji društava koja su u problemima.
»No, jedan od najvažnijih ciljeva je i onaj usmjeren na očuvanje radnih mjesta«, poručio je.
Isti stav dijeli i Srđan Gjurković (HNS), koji je naglasio kako je Vlada pokazala da će, osim posljedica, znati rješavati i buduće moguće uzroke nelikvidnosti.
