U Ministarstvu financija procjenjuju kako će deficit iz 2011. od 14 milijardi kuna, prema Eurostatovoj metodologiji biti povećan na nešto više od 20 milijardi kuna, odnosno rast će s nešto više od 5 posto BDP-a na oko 7 posto
ZAGREB – Zahvaljujući centralnom obračunu plaća (COP) preko kojeg će se isplaćivati plaće svim zaposlenima u javnom sektoru, mjesečne su uštede na troškovima plaća od 40 do 45 milijuna kuna. Te su uštede, tvrdi ministar financija Slavko Linić, zasad postignute na isplati plaća za oko 12 tisuća zaposlenih koji su uključeni u COP.
– Bilo je puno zlouporaba kad su u pitanju pravilnici, uredbe o ustrojstvu i primjena koeficijenata ali i dodataka, pojasnio je Linić. Takve stvari dosad su se provlačile ispod radara jer je svako ministarstvo za sebe obračunavalo plaće, a sada se te plaće isplaćuju preko COP-a. Taj sustav, na osnovu uredbi o ustrojstvu pojedinog ministarstva, dopušta isplatu plaća za, primjerice, onoliko tajnica i referenata koliko je tim uredbama propisano. Tako je onemogućena dosadašnja praksa da se za određeno radno mjesto koje nosi veće koeficijente ni dodatke isplati deset plaća iako je ustrojstvom predviđeno da u pojedinom ministarstvu ima samo pet radnih mjesta tog ranga.
U carinskoj kontroli službenici su u brojnim trgovačkim lancima i centrima zatekli alkoholna pića bez markica koje su dokaz da je na taj proizvod plaćena trošarina. O kojim se trgovinama radi u ministartvu financija ne žele govoriti, ali ističu kako su trgovci u Zagrebu i još nekooliko većih gradova disciplinirani, ali da se u ostatku Hravtske u gotovo svakom gradu na policama mogu naći boce alkohola bez markice. Kontrola plaćanja trgovine i to kroz terenski rad, provjerom po dućanima, bit će u budućnosti jedna od glavnih zadaća carine.
Koliko će biti ukupna ušteda u proračunu kad se u COP uključe svi zaposleni nitko ne želi predviđati, ali samo na službenicima koji trenutno tako primaju plaću ta bi ušteda mogla biti oko pola milijarde kuna.
U sljedećim mjesecima u sustav centralnog obračuna plaća trebala bi se uključiti ministarstva unutarnjih poslova i obrane, a krajem godine zaposleni u obrazovnom sustavu i zdravstvu, pa će mjesečne uštede sigurno biti znatno veće. Do kraja godine tako bi u sustavu trebalo biti svih 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Uz to Vlada je od 1.ožujka smanjila i koeficijente za zaposlene u javnom sektoru pa u Ministarstvu financija tvrde da će troškove plaća zadržati na razinu koju su planirali proračunom za ovu godinu, što je 2,8 milijardi kuna manje nego lani. Rashodi za zaposlene s 15. travnjem ove godine, dakle uz isplatu plaća za ožujak, manji su za 3,1 posto (230 milijuna kuna) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, ukupni su proračunski rashodi veći za 4,5 posto u odnosu na prošlu godinu jer je država početkom godine, kako su pojasnili u Ministarstvu financija, isplatila veći dio subvencija u poljoprivredi i gospodarstvu ego lani nastojeći pomoći tim granama. Prihodi su za stotinjak milijuna kuna, odnosno za oko 0,3 posto manji nego lani, pa je proračunski deficit u tri i pol mjeseca bio 8,37 milijardi kuna, što je za 1,8 milijardi više nego lani u istom razdoblju. No, u Ministarstvu financija vjeruju da će se do kraja godine proračun »odraditi« prema planu i procjenjuju da mu neće trebati još jedan rebalans. Argument im je i to da su se prihodi i u ožujku i u travnju počeli popravljati. Tako bi do kraja godine državni proračun trebao ostati na planiranom deficitu od 10,24 milijarde kuna, što je samo za dvije milijarde kuna više nego što je manjak bio u prva tri i pol mjeseca.
U Ministarstvu ističu da je to uspjeh jer je riječ o smanjenju u odnosu na 2011. godinu kad je prethodan HDZ-ova Vlada imala deficit od 14,7 milijarda kuna, no taj bi se deficit mogoa korigirati na više od 20 milijardi kuna. Naime, uskoro bi Eurostat mogao izaći s procjenama deficita za Hrvatsku za prošle godine i tu se očekuju promjene jer će
Eurostat će u izračun uključiti obveze u onim godinama kad su one nastale. U Ministarstvu financija procjenjuju kako će deficit iz 2011. od 14 milijardi kuna, prema Eurostatovoj metodologiji biti povećan na nešto više od 20 milijardi kuna, odnosno rast će s nešto više od 5 posto BDP-a na oko 7 posto.
Ogromne dubioze brodogradnje, koje smo financijski isplatili u 2012. godini, nastale su ranije, kao i dubioze u zdravstvu od pet milijardi kuna koje sada rješavamo, pojasnio je Linić, dodajući kako je deficit od deset milijardi kuna planiran za ovu godinu veliki deficit, ali je i veliko smanjenje u odnosu na 20 milijardi kuna.
