ZAGREB – Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio je brojne propuste Hrvatske u istragama ratnih zločina iz 1991., podsjetilo se na prošlotjednoj konferenciji nevladinih organizacija u Novinarskom domu na kojoj su sudjelovali suci i državni odvjetnici. Konferencija je održana pod radnim naslovom »Pravo na život u presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH – Izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava«.

Kršenja prava

Propusti hrvatskog pravosuđa evidentni su i zaključcima presuda Europskog suda koja se tiču prava na život, što dokazuje i ishodovani nastavak istrage tragičnog slučaja iz 2017., pogibije djevojčice Madine Hussiny iz migrantske obitelji. Pravnica Centra za mirovne studije Antonia Pindulić i odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić podsjetile su na smrt 6-godišnje Madine, djevojčice iz Afganistana koja je poginula 21. studenog 2017. na pruzi Šid – Tovarnik, nakon što su njezinu majku i još šestero djece hrvatski policajci uputili da se vrate u Srbiju, usmjeravajući ih do pruge gdje je dijete usmrtio vlak. Presudom Strasbourga slučaj Madine ponovo se istražuje jer je prethodna istraga bila, najblaže rečeno, »neučinkovita«, a Hrvatska je pravomoćno dužna isplatiti simboličnih 40.000 eura odštete obitelji žrtve. USKOK je nedavno potvrdio da se provode izvidi, a dodatna istraživanja dio su izvršenja presude Europskog suda kojom je utvrđeno pet teških kršenja ljudskih prava. Hrvatska je zato morala predati akcijski plan, koji treba imati pojedinačne, ali i opće mjere.

– Europski sud utvrdio je više slučajeva kršenja njezinih prava i prava njezine obitelji. Osim toga, potvrđena su i kršenja prava na našim granicama. Ova presuda imat će implikacije i na druge slučajeve ove države, naglasila je Pindulić.

Jasmina Dolmagić, zamjenica glavne državne odvjetnice navodeći aktivnosti DORH-a u vezi grupe presuda za ratne zločine u Hrvatskoj podsjetila je da su detektirane povrede odredbi Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

– Presudama Europskog suda utvrđeno je da nije bila provedena efikasna istraga ratnih zločina na području Gospića, Vukovara i Siska. Neefikasnost u provedbi istražnih postupaka odnosi se na nedostatak neovisnosti, djelotvornosti i ažurnosti, upozorila je Dolmagić.

Zamjenica glavne državne tužiteljice istaknula je predmet Europskog suda za ljudska prava iz 2011. presudu u slučaju Skendžić i Krznarić vezanu za ratni zločin, nestanak 43-godišnjeg građanina srpske nacionalnosti M.S. koji je bio uhićen u studenom 1991. u Gospiću, pod sumnjom za terorizam da bi mu se od tada izgubio svaki trag. Iza sebe ostavio je suprugu i dvoje maloljetne djece koji će kasnije postati podnositelji zahtjeva prema Europskom sudu. Još u presudi Općinskog suda u Otočcu iz 2005. bilo je utvrđeno da je M.S.-a uhitila policija i da je bio živ dok je bio u policijskom pritvoru u Otočcu. Država je iz tog razloga bila odgovorna za njegov nestanak i smrt.

Duševne boli

Obitelji žrtve bilo je dosuđeno 230.000 kuna na ime nematerijalne štete zbog duševnih boli, no istraga o samim izvršiteljima zločina nikada nije dala rezultata. Slijedom toga u rujnu 2007. obitelj je podnijela ustavnu tužbu zbog nedjelotvornosti istrage, a godinu kasnije i podnesak Europskom sudu koji je presudio 2011. da hrvatske vlasti nisu provele odgovarajuću i djelotvornu istragu. Prema činjeničnom opisu i pozadini predmeta obitelj je navela da je u istom razdoblju gubitka bližnjeg na području oko Gospića nestalo ili ubijeno određeni broj građana srpske nacionalnosti. Iako se supruga i majka dvoje maloljetne djece obraćala lokalnoj policiji, MUP-u i Ministarstvu pravosuđa tražeći informaciju o sudbini svoga supruga odgovora nije bilo.

– Državno odvjetništvo nastavit će istragu o tom i svim ostalim slučajevima ratnih zločina o kojima je odlučivao Europski sud za ljudska prava, kazala je Dolmagić. DORH je u cilju informiranja javnosti objavio na svojim internet-stranicama ažurirane podatke o procesuiranju kaznenih djela ratnih zločina na širem području grada Vukovara i prema stanovnicima s vukovarskog područja odvedenima u logore u Srbiju. U dopunjenom izvještaju navedeni su i predmeti u kojima su optužnice i istrage za ratna zlodjela pokrenute od prošle i tijekom ove godine. Na Županijskom sudu u Osijeku 28. veljače 2022. podignuta je optužnica protiv D.V. da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi u logoru Velepromet u Vukovaru 19. studenoga 1991. nakon okupacije grada zajedno s još neidentificiranim paravojnicima zlostavljao te rukama i nogama brutalno premlaćivao civila po cijelom tijelu. Nesretnom čovjeku slomljeno je više rebara i izbijeno više zuba, a lice mu je bilo izobličeno od udaraca. Nepoznati pripadnici paravojnih formacija zarobljenika su tukli metalnim šipkama, kundacima pušaka te ubadali vojničkim bajunetama po nogama. Jedan od njih odrezao mu je kosu do tjemena i zarezao uho.

Nakon dovršene istrage na osječkom županijskom sudu 27. srpnja ove godine podignuta je optužnica zbog ratnih zločina protiv M.D., okrivljenog da je od sredine rujna do kraja listopada 1991. u Negoslavcima i Petrovcima zlostavljao tri civilne osobe te u Petrovcima silovao 16-godišnju djevojčicu. Tereti se da je sudjelovao u nezakonitim uhićenjima, zatvaranju i zlostavljanju građana nesrpske nacionalnosti na okupiranom području.

Ratni zločin u logorima u Srbiji prema hrvatskim vojnicima

Jedna je optužnica osječkog suda obuhvatila i ratni zločin u logorima u Srbiji prema zatočenim hrvatskim vojnicima. Optuženi V. M. okrivljen je da je od sredine studenoga 1991. pa do 14. kolovoza 1992. zlostavljao i premlaćivao ukupno 28 zarobljenika na napuštenoj stočnoj farmi u blizini mjesta Stajićevo, u dijelu Kazneno-popravnog doma Sremska Mitrovica i u Nišu. U improvizirane logore bilo je dovedeno i zatočeno više stotina pripadnika oružanih snaga RH. Protivno pravilima međunarodnog prava prilikom ispitivanja V.M. je fizički zlostavljao 28 zarobljenika batinjajući ih palicom, pendrekom i kuglama na lancu po glavi, leđima, rukama, tabanima, stražnjici i rebrima, a u premlaćivanjima sudjelovali su po nagovoru okrivljenog i stražari. Fizičkim i psihičkim iživljavanjem prisiljavao je zatočenike na svakojake iskaze koji su mu odgovarali u datom času. Pred Županijskim odvjetništvom u Osijeku tijekom ove godine otvoreno je još nekoliko istraga za ratne zločine izvršenih na području Lovasa, na Ovčari, u Negoslavcima, Ceriću i Mirkovcima.