Povijesni podvig

LIBERTAS Prije 30 godina iz Rijeke je isplovio konvoj prema opkoljenim Dubrovčanima

Marinko Glavan

Legendarnog konvoja prisjetila se u svom tekstu, čije dijelove prenosimo, Marica Njegovan, dugogodišnja zaposlenica i svjedokinja važnih događaja nacionalne brodarske kompanije.



RIJEKA – Na jučerašnji dan, 28. listopada, navršeno je točno trideset godina od isplovljavanja Jadrolinijinog broda »Slavija«, pod zapovjedništvom nedavno preminulog kapetana Damira Jovičevića prema Dubrovniku, kojemu se tijekom plovidbe priključio veći broj drugih plovila, a cijeli konvoj dobio je naziv »Libertas«, uspjevši probiti pomorsku blokadu Dubrovnika kojemu je dovezao potrebnu pomoć i zalihe, a iz grada odvezao velik broj izbjeglica.


Legendarnog konvoja prisjetila se u svom tekstu, čije dijelove prenosimo, Marica Njegovan, dugogodišnja zaposlenica i svjedokinja važnih događaja nacionalne brodarske kompanije.


Poruka svijetu


Njegovan se prisjeća da je 27. listopada 1991. u nacionalnom TV dnevniku gostovao Nedjeljko Fabrio, predsjednik Hrvatskog društva književnika, pročitavši proglas s popisom tijela, udruga i pojedinaca koji namjeravaju otići u opkoljeni Dubrovnik.




– Već idućeg dana, 28. listopada u 12 sati, brojni dobrovoljci, političari, akteri s javne scene, iz Bogovićeve ulice u Zagrebu kreću prema Rijeci, gdje će se ukrcati na brod za Dubrovnik, prisjeća se Njegovan.


Tog 28. listopada, nastavlja, iz Zagreba je krenuo 141 sudionik. Dovezli su se ravno na Tršćansku obalu, sadašnju Rivu Boduli, gdje ih je čekao brod »Slavija I«. Na njihovo putovanje s rive ispratilo ih je mnoštvo ljudi. Sam zapovjednik broda »Slavija«, nedavno preminuli kap. Damir Jovičević, bio je skeptičan o mogućnosti ulaska u Dubrovnik, a posebno se brinuo zbog sigurnosti plovidbe.


Međutim, u jednom su se svi složili – valja pokušati doći do Dubrovnika i uputiti jasnu poruku zajedništva cijelom svijetu, kaže autorica teksta, navodeći kako je brod kratko stao u Zadru, gdje se konvoju, kao i u Šibeniku, pridružilo mnoštvo manjih brodova.


Idućeg dana brod je uplovio u Split, gdje su se zapovjednik broda i predstavnici organizatora susreli s admiralom Svetom Leticom, zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice, a konvoj su dočekali i brojni tadašnji političari, među kojima i tadašnji predsjednik predsjedništva SFRJ-a Stipe Mesić koji se i ukrcao na »Slaviju« i predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregurić.


Pretres brodova


Najdramatičniji dan bio je 29., kad je Jugoslavenska ratna mornarica zaustavila konvoj, naredivši svim brodovima osim »Slavije« da se vrate natrag. Ta je naredba odbijena, a pregovori i pregledi brodova trajali su punih 18 sati.


– Svi su na brodu čekali hoće li časnik pregledati Stipu Mesića, njegovog komandanta. Ipak, to se nije dogodilo. Pregledali su samo teret u garaži, rasparali nekoliko paketa i napustili brod. Pregled ostalih brodica u konvoju nije prošao tako mirno. U isto vrijeme, u Gružu je trajala mitraljeska paljba. Osim toga, znalo se da u 21 sat u Dubrovniku započinje policijski sat. Stoga je odlučeno da se putovanje prema Dubrovniku nastavi idućeg jutra.


Mnogi putnici na brodu nisu više imali novaca za kupnju brodske hrane. Kad je Mesić doznao za to, odlučeno je da se hrana ne naplaćuje«, prisjeća se Njegovan, navodeći kako je brod dan kasnije uplovio u dubrovačku luku Gruž, a ostalo je povijest.


Neispričane mornarske priče

– Danas, nakon 30 godina, još uvijek protrnem kad se sjetim što su prošli sudionici konvoja, a posebno zapovjednik broda Damir Jovičević, časnici Zlatko i Raoul te cijela posada »Slavije I«.
Nedavno sam pregledavala popis posade. Nažalost, sve manje ih je među nama, a nitko od njih niti ne želi ispričati svoju priču jer se ne žele podsjetiti na to vrijeme i na nepravdu, budući da nikada nisu stekli zasluženi status, zaključuje Njegovan.