ZAGREB – Prošla je godina bila osobito teška za trudnice: zbog COVID-19 je Hrvatska zabilježila najveću smrtnost trudnica u zadnjih deset godina, navodi se u izvješću HZJZ-a o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u 2021. godini. Zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj su umrle četiri žene, tri od infekcije COVID-19 s respiratornim komplikacijama i jedna zbog embolije krvnim ugruškom kao izravne posljedice poroda.

Ukupna maternalna smrtnost iznosila je tako lani 10,9 umrlih na 100.000 živorođenih, više nego ijedne godine u zadnjem desetljeću. U 2020. godini, za usporedu, zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj su umrle dvije žene, jedna od embolije plodovom vodom, što je izravna posljedica poroda, a druga, koja je imala i COVID-19, umrla je od akutnog pankreatitisa.

Novo izvješće HZJZ-a potvrđuje već poznate demografske trendove: u hrvatskim je rodilištima lani rođeno 36.854 beba, za 600-tinjak više u odnosu na 2020. godinu, ali ne radi se o zaokretu u negativnoj natalitetnoj slici, kako se na prvu čini, jer je još prije desetak godina broj novorođene djece u Hrvatskoj prelazio 41,5 tisuću godišnje.

Raste dob rodilja

Istodobno, prosječna je dob rodilja nastavila rasti te je u rodilištima danas najviše majki u dobi od 30 do 34 godine, čak 34 posto, U Hrvatskoj se već godinama bilježi sve manji broj mlađih rodilja i porast broja poroda nakon tridesete godine života, što se povezuje s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji. Takav je trend primjetan još od 2016. godine, kad su žene starije od 30 godina po prvi put zauzele primat među rodiljama. Ipak, nešto je više žena koje rađaju prije 30-te godine od onih koji se za trudnoću odlučuju nakon 35-te.

ako je lani svaka treća rodilja bila u dobi od 25 do 29 godina, a tek svaka peta u dobi od 35 do 39 godina. Svaku četvrtu bebu rođenu u 2021. godini rodila je majka starija od 35 godina, dok je prije 25 godina taj udio bio tek 10 posto.

Većinom je riječ o prvorođencima: gotovo svako drugo dijete rođeno u 2021. godini ujedno je i prvo dijete u obitelji, dok u prosjeku svaka peta rodilja, njih 7.897, kod kuće već ima dvoje ili više djece. Među 34.369 rodilja za koje je poznat podatak o ranijim pobačajima, kod njih 16 posto zabilježen je jedan spontani ili inducirani pobačaj, kod 3,7 posto dva pobačaja, a u 1,4 rodilja veći broj pobačaja.

Carski rez

Prema izvješću HZJZ-a, u porastu je postotak poroda dovršenih carskim rezom. Trend operativnog dovršenja poroda u većini zemalja raste, a prema izvješću OECD-a za 2020. godinu, stope se kreću od 148 na 1.000 u Izraelu, do čak 550 na 1.000 u Turskoj. U Hrvatskoj je ta stopa u 2020. iznosila 261 na 1.000 poroda, a lani 271 na tisuću poroda. Broj poroda carskim rezom u prošloj je godini narastao za 500-tinjak u odnosu na 2020. godinu i premašio 10.000, odnosno 27,6 posto svih poroda u prošloj godini. Iz ukupno 10.016 carskih rezova rođeno je 10.501 dijete. U HZJZ-u kažu da se radi o zabrinjavajućem trendu, kojim raste mogućnost komplikacija kod poroda. Problem porasta broja carskih rezova povezuje se s tumačenjem prava trudnica na slobodan izbor, odnosno utjecajem volje trudnice na odluku liječnika o načinu dovršenja poroda. Ta bi odluka, upozoravaju, morala biti stručno opravdana, a ne prepuštena volji rodilje.

– Jedan od potencijalnih uzroka porasta broja carskih rezova svakako je i povećani oprez struke zbog sve učestalijih tužbi rodilja u slučajevima komplikacija u trudnoći ili porodu s nepovoljnim perinatalnim ishodom. Primjena carskog reza isključivo prema stručnim smjernicama i »vraćanje« prirodnom spontanom porodu, ako drugačiji postupak nije neophodan, trebao bi biti jedan od pokazatelja kvalitete perinatalne zaštite u zdravstvenim ustanovama, podsjećaju u HZJZ-u.

Manje poroda maloljetnica

Dobra je vijest daljnji pad broja poroda kod maloljetnica: ta je stopa lani iznosila 6,9 na tisuću rodilja, a u 2020. godini 7,6. Od ukupno 644 poroda djevojaka u dobi od 13 do 19 godina, 178 odnosilo se na djevojke mlađe od 18 godina. Time je nastavljen pad broja poroda kod maloljetnica, kojih je u 2017., na primjer, među rodiljama bilo 235. U HZJZ-u ovakve trendove pripisuju boljoj edukaciji mladih o spolno odgovornom ponašanju, razvojem mreže savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih u službama školske medicine, kao i medijskom promicanju reproduktivnog i spolnog zdravlja.