ROVINJ Nakon što je dio panelista na konferenciji Zagrebačke burze govorio o potrebi za bolnim rezovima i velikom javnog dugu, ministar financija Boris Lalovac replicirao je da ga sve te priče jako vesele, jer, kaže, upali smo u stereotip da, kao, desne vlade štede, a lijeve, kao, troše, ali onda dođete u Hrvatsku i vidite da su sve te podjele bez veze – kod nas, upravo suprotno, lijeva vlada privatizira, jer mora, jer se moramo rješavati tvrtki koje su u državnom vlasništvu a uteg su proračunu, kod nas lijeva vlada reže materijalne troškove i subvencije, te čisti što je zatekla, a zatekla je svašta, pa i to da su tuneli farbani po dva puta, odrezao je Lalovac, govoreći na panelu koji se bavio održivošću javnih financija u 2016. i na kojem je, uz Lalovca, sudjelovao i ministar Siniša Hajdaš Dončić, HDZ-ov Tomislav Ćorić, Josip Budimir iz HSLS-a, te Anto Bajo s Instituta za javne financije.

Rekao je da ako se vladu proziva za preveliku javnu potrošnju, onda treba biti konkretan: “Recite mi konkretno, što želite, kakvu reformu mirovinskog sustava, zdravstva, koju bolnicu zatvoriti, koji odjel? Koliko želite da bude KBC-a u Zagrebu, hoćete li da bude KBC u Rijeci? Ako zatvoriš, jednostavno je, ali ako ste za to, onda molim konkretno. Jeste li za ukidanje brodogradnje – zar da ne damo činidbeno jamstvo Uljaniku, a ne može bez toga? Da ne privatiziramo hotele? O tome netko treba misliti i donositi odluke. Otkud dolaze te brojke, taj javni dug? Dolaze i od Petrokemije kojoj smo dali 300 milijuna kuna pa je sada privatiziramo, dolaze i od HPB-a, koja je bila nečiji bankomat pa smo je opet privatizirali, uspjeli naći partnera, ali je država opet morala dati 300 milijuna kuna”, nabrojio je Lalovac.

Kaže da je po njemu dobro da se proširio obuhvat koji prati zaduženja i jamstva javnog sektora, dakle, sve što je vezano uz državu, jer iako je to statistički povećalo dug, barem se zna tko generira troškove i gdje treba zahvatiti.

Ćorić je rekao da je najbolji pokazatelj stanja državnih financija to što Hepova obveznica ima prinos od 6,1 posto zbog lošeg rejtinga države, smatra da je nešto bolje stanje u državim financijama ove godine (prvi puta primarni suficit) posljedica prije svega vanjskih faktora, drži da vlada nema strategiju upravljanja javnim finacijama, a znamo svi, kaže, da na kraju godine tog primarnog suficita neće biti