Zlatko Lagumdžija traži otvaranje sedam, a ne dva granična prijelaza za robu animalnog porijekla, Zagreb poručuje da BiH to mora riješiti s EU
ZAGREB S iznenađenjem je u Hrvatskoj dočekana izjava ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije sarajevskom Dnevnom avazu poslije povratka iz Zagreba, gdje je izjavio da Hrvatskoj i BiH prijeti »neka vrst trgovinskog rata« ne riješe li se otvorena pitanja u sljedećih petnaest mjeseci.
Ova diplomatska pljuska službenog Sarajeva iznenađuje tim više jer takvoga tona u Zagrebu nije bilo. Upravo suprotno, sve su izjave i zatvoreni razgovori odisali dobrosusjedstvom, a Lagumdžija je osobno najavio potpisivanje međudržavnog sporazuma o euroatlantskom partnerstvu. No, Avazu je kazao »da na dnevnom redu ne smiju biti samo ona pitanja koja Hrvatska smatra bitnima«, premda to nitko u Zagrebu ni nije tražio.
– U protivnom ne treba isključiti intervenciju Bruxellesa, rekao je Lagumdžija.
Otvorena pitanja
– Inzistirao sam da se u idućih deset dana učini hitna inventura otvorenih pitanja s obje strane. Potrebno je uspostaviti privremeno povjerenstvo koje bi izradilo sažetak onoga što je godinama neriješeno, ali i akcijski plan otvaranja tih pitanja u paketu, rekao je.
Za BiH je neprihvatljivo da se, primjerice, rješava pitanje Neuma, a ne riješi se pitanje Ploča ili granica. Lagumdžija inzistira na smanjenju vanjskotrgovinskog deficita BiH u razmjeni s Hrvatskom jer »nema nigdje na svijetu« takvo što. BiH inzistira da joj se vrati imovina koju posjeduje u Hrvatskoj, od dječje bolnice u Cavtatu preko hotela u Dubrovniku do imovine »Šipada« i »Energoinvesta«, rekao je Lagumdžija.
Od švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta zatražio pomoć u rješavanju infrastrukturnih problema s kojima se suočava BiH zbog ulaska Hrvatske u EU. Kazao je da treba otvoriti sedam, a ne predviđena dva granična prijelaza za robu animalnog podrijetla kada Hrvatska uđe u EU, jer »ako budemo imali dva, završit ćemo bez ijednoga«.
– Ako se ove stvari ne riješe sistemski, za godinu ćemo biti u poziciji da ništa nije riješeno, a ako se to dogodi, bojim se da ćemo ući u ekonomsko-trgovinski kaos između dviju zemalja koji će biti na štetu svih, kazao je, tvrdeći da Hrvatska BiH prodaje 90 posto proizvoda koje ne može prodati drugdje, a da BiH takve proizvode može kupovati bilo gdje.
Hrvatski su diplomatski izvori Novom listu kazali da je u Zagrebu govorio posve drukčije.
Problem graničnih prijelaza, naime, nije problem Hrvatske, nego BiH: EU komisija pregovarala je s BiH o mogućnosti otvaranja dodatnih prijelaza, ali samo pod uvjetom da BiH ima dovoljno robe europskog standarda koja bi preko tih prijelaza mogla biti prevezena.
Neuvjerljive BiH vlasti
Vlasti BiH nisu u to uvjerile EK, pa zasad vrijedi odluka da će Hrvatska prema BiH otvoriti samo dva prijelaza za prijevoz robe animalnog podrijetla. Problem je za BiH još i veći, jer susjedna zemlja još nije počela pripreme za prilagodbu čak ni ta dva granična prijelaza za izvoz u EU. Jer, cjelovita prilagodba ulasku Hrvatske u EU koštat će BiH najmanje 15 milijuna eura, prema izračunu Direkcije za europske integracije BiH.
No konačna svota mogla bi biti i veća, jer svi proračuni još nisu gotovi. Opremanje samo jednoga graničnog prijelaza s BiH strane moglo bi koštati 13 milijuna eura. Još veći problemi mogli bi iskrsnuti unutar BiH, jer RS i Federacija BiH moraju usuglasiti stav o pregovorima s Hrvatskom, što neće biti lako.
