snimio Boris Šćitar / Pixell
Izbor osobe koja će biti zadužena za kurikulum hrvatskog jezika još se razmatra, a za kurikulum povijesti odabran je povjesničar Mario Jareb, iz Hrvatskog instituta za povijest. Riječ je o autoru školskih udžbenika iz povijesti te autoru nekoliko knjiga o ustaškom pokretu i NDH.
ZAGREB – Dokumenti iz Cjelovite kurikularne reforme nisu zaštićeni autorskim pravima, a većina članova radnih skupina koje su ih izradile spremna je nastaviti rad na reformi neovisno o tome tko je vodi, tvrdi Matko Glunčić, jedan od voditelja novog Šustarovog Povjerenstva za reformu obrazovanja. Dok iz stručnih radnih skupina najavljuju da će zabraniti prekrajanje kurikuluma bez njihove dozvole, a u protivnom tužiti MZOS, Glunčić odgovara da se zaštita autorskih prava na koju se pozivaju radne skupine ne odnosi na prijedloge kurikuluma. Prema Zakonu o autorskim pravima, tvrdi, kurikulumi se smatraju pravnim propisima i kao takvi ne smatraju se autorskim djelom.
U čl. 8 Zakona o autorskim pravima stoji da se predmetom autorskog prava ne smatraju »otkrića, službeni tekstovi iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva, zakoni, uredbe, odluke, izvješća, i druga službena djela koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti«.
– Provjerio sam, a to potvrđuje i odluka Ustavnog suda iz 2013. godine, da su kurikularni dokumenti pravni propisi na koje se Zakon o autorskim pravima ne odnosi. Članovi radnih skupina znali su da pišu pravne propise, a ne autorski rad – poručuje Glunčić. Tvrdi kako otpor prema nastavku reforme pod vodstvom novog povjerenstva ima samo manji dio nastavnika, dok je većina, tvrdi, spremna na suradnju.
Bez uplitanja
– Razgovarao sam s mnogo članova radnih skupina i vidim da su spremni nastaviti raditi. Riječ je o jednoj grupi ljudi, koja je u manjini, a koja želi vezati nastavak rada na reformi za Ekspertnu radnu skupinu. Čini mi se da su njihovi motivi manje stručni, a više politički. Ne možemo tako veliki projekt vezati za jednu usku skupinu ljudi – smatra Glunčić.
Svih 15 članova povjerenstva trebalo biti biti imenovano početkom idućeg tjedna. Javna rasprava o kurikulumima se nastavlja i trajat će do 1. rujna, a do tada treba postići i jasan dogovor o tome tko će, i na koji način, uvrstiti rezultate javne rasprave u postojeće kurikularne dokumente.
Zaokret udesno
Izbor osobe koja će biti zadužena za kurikulum hrvatskog jezika još se razmatra, a za kurikulum povijesti odabran je povjesničar Mario Jareb, iz Hrvatskog instituta za povijest. Riječ je o autoru školskih udžbenika iz povijesti te autoru nekoliko knjiga o ustaškom pokretu i NDH. Jareb je, zajedno s kolegom Jurom Krištom, nedavno imenovan hrvatskim predstavnikom u mješovitoj Papinoj komisiji koja razmatra ulogu blaženog Alojzija Stepinca za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.
Zanimljivo je da je javno branio ministra Hasanbegovića od hajke zbog njegovih stavova o ustaškom režimu koja se, kako je ustvrdio, na njega digla bez ikakvog opravdanja. Uz to, jedan je od potpisnika pisma u kojem je 77 povjesničara izrazilo zabrinutost zbog »iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja« pojedinih Hasanbegovićevih izjava. Odabir povjesničara Jareba za čovjeka koji će voditi raspravu o budućem kurikulumu povijesti očito je još jedan znak zaokreta obrazovne reforme udesno.