I u četvrtom hrvatskom gradu po veličini Osijeku imaju bogato iskustvo s neovisnim listama. Na lokalnim izborima 2009. u Osijeku je sa svojom neovisnom listom na izbore izašao nekadašnji predsjednik osječkog HSP-a Gordan Matković. Nakon svađe s vodstvom stranke on je izašao iz HSP-a i kandidirao se za gradonačelnika. Dobio je 21,38 posto glasova i zamalo je iz drugog kruga izbacio svog nekadašnjeg stranačkog šefa Antu Đapića. Matkovićeva je lista u gradu dobila 18,97, a u županiji 11,05 posto glasova. S nezavisnim je listama na lokalne izbore 2005. izašao i Branimir Glavaš neposredno nakon što je bio izbačen iz HDZ-a. Pobijedio je u županiji, a jako je dobro prošao i u gradu.

U dalmatinskoj metropoli svoju bi nezavisnu listu lako mogao istaknuti aktualni saborski zastupnik Ivan Grubišić, bez obzira na činjenicu što on u zadnje vrijeme daje jako proturječne izjave. Prvo je u razgovoru za jedan tjednik izjavio da ozbiljno razmišlja o kandidaturi za prvog čovjeka Splita, ali da ne namjerava, ako bude izabran, raditi dulje od pet sati dnevno. Ostatak posla po njegovom bi mišljenju trebala odraditi njegova dva zamjenika.

Pritom je Grubišić iznio i nekoliko sočnih indiskrecija o tome kako ga iz SDP-a nagovaraju da se ne kandidira za gradonačelnika, već za župana. U tom slučaju SDP bi podržao njega u županiji, a on njih u gradu. Koji dan kasnije Grubišić je demantirao da se namjerava kandidirati za gradonačelnika, da bi opet samo nekoliko dana kasnije u emisiji HRT-a »Nedjeljom u dva« ponovo akaktualizirao mogućnost da uđe u utrku za prvog čovjeka Splita.

Sam Split ima dugu tradiciju nezavisnih lista. Na lokalnim izborima 2005. godine čak je 9.513 splitskih birača svoj glas dalo neovisnoj listi koju je formalno vodio nekadašnji poznati košarkaš, a sada poduzetnik Željko Jerkov. Pravi vođa ove skupine bio je splitski tajkun Juroslav Buljubašić. Lista formalno nikada nije bila dio splitske vlasti, ali su se jako dobro slagali s poglavarstvom koje je vodio HDZ. Nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora koji su se održali u svibnju 2009. godine Lista velog mista se samorasformirala jer je bilo očito da na biralištima nema nikakve šanse, budući da je na scenu stupio puno jači neovisni igrač, a i zbog toga jer se njihov kredit kod birača bio definitivno istopio.

Naime, najveći splitski tajkun Žaljko Kerum poželio je svoju uspješnu poslovnu karijeru okruniti pozicijom prvog čovjeka u Splitu. I na kraju je tako i bilo. On je postao gradonačelnik, a njegova je neovisna lista u gradu dobila 27,21, a u županiji 26,46 posto glasova. Međutim, nakon više do tri godine na vlasti u Splitu, čini se da je Kerum na silasku, a da na velika vrata na političku scenu ulazi novi jaki neovisni igrač – gore spomenuti Ivan Grubišić.

Stranke pojele ljude

Sociolog Dražen Lalić smatra da su za prolaz nezavisnih lista ponajviše zaslužna četiri faktora: kriza političkih aktera u Hrvatskoj, a posebno u Splitu; posebno teška centralizacije i metropolizacija zemlje, gospodarska kriza koja je posebno gadno pogodila Split, te splitski mentalitet koji ne trpi autoritete.

– U Splitu dvije glavne stranke, HDZ i SDP, godinama su vodili Dujomir Marasović i Marin Jurjević. Ovaj drugi je još uvijek na čelu splitskog SDP-a. Dovoljno je reći da je Jurjević na tu poziciju došao kada je u Kremlju još bio Gorbačov. Svugdje su stranke pojele i ljude i narod, ali nigdje tako temeljito i do kosti kao što je to bio slučaj u Splitu. Oni koji kritiziraju Split trebali bi se prije toga upoznati s jadnim stanjem splitskih političkih aktera, smatra Lalić.

Po njegovom mišljenju, Kerum je prije tri godine pobijedio zbog toga jer su Splićani mislili da će on kao biznismen znati voditi grad te nakon što je puno napravio za sebe da će to isto učiniti i sa Splitom, kao i zbog toga jer splitski SDP nije u potpunosti stao iza svog tadašnjeg kandidata Ranka Ostojića.

– I nekim sam svojim prijateljima govorio – plakat ćete zbog toga što ćete glasati za Keruma. Nisu me poslušali, ali sada priznaju da sam bio u pravu. A što se tiče Ostojića, SDP mu je podmetao klipove pod noge, a i njegova kampanja s naglaskom samo na takozvani urbani Split bila je pogrešna. Pred nama je sada mogućnost da Splićani i po treći put nagrade neovisnu listu, ovaj put u liku don Ivana Grubišića. Iako je on dobar i pošten čovjek, smatram da bi on bio jako loš izbor, ponajviše zbog toga jer on nema operativne sposobnosti koje ta funkcija definitivno zahtijeva, smatra Lalić.

Dodaje da puno ljudi u Zagrebu smatra da je Hrvatska ono što se vidi ne s vrha katedrale, nego s Gornjega grada.

– Međutim, prava je Hrvatska ono drugo. A Split je u toj ostaloj Hrvatskoj političko, gospodarsko, kulturno i društveno najznakovitije urbano središte. I ono što se događa u Splitu lako bi se moglo preliti i na ostatak Hrvatske, smatra Lalić.

Još jedan pokušaj

Nešto blaže gađenje nad političkim strankama dosad su iskazali birači u Zagrebu. Zanimljivo je tu da će novi neovisni igrač biti aktualni gradonačelnik Milan Bandić. Nakon što je 2009. napustio stranku da bi se pojavio kao neovisni predsjednički kandidat i potom izgubio, te nakon što je doživio debakl na parlamentarnim izborima u prosincu prošle godine kada nije prošao izborni prag ni u jednoj od četiri zagrebačke izborne jedinice

– Bandić se ipak definitivno odlučio upustiti u još jednu političku utakmicu. Prije tri i pol godine u zagrebačku su Gradsku skupštinu ušle čak dvije nezavisne liste. Onu jaču vodio je Velimir Srića i ona je dobila 7,98 posto, a njen je kandidat za gradonačelnika Josip Kregar ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika gdje ga je pobijedio sada neovisni, a tada SDP-ov Bandić. U međuvremenu Kregar je ušao u Sabor na listi SDP-a i neće se kandidirati za gradonačelnika.

Međutim, kako to obično biva s neovisnim listama, njihovi su se članovi razmilili po drugim strankama pa je tako sam Srića u zadnje tri i pol godine prošao put od nositelja neovisne liste preko predsjednika zagrebačkog HSLS-a do ponovo neovisnog zastupnika.

Druga neovisna lista koja je prošla prag ne samo 2009. nego i 2005., i koja će se gotovo sigurno kandidirati i na sljedećim lokalnim izborima, jest ona koju vodi Tatjana Holjevac. Riječ je o kćeri najpopularnijeg zagrebačkog gradonačelnika iz vremena komunizma Većeslava Holjevca i poslovnoj ženi koja je karijeru napravila u telekomunikacijama. Jedno je vrijeme bila i predsjednica zagrebačke Gradske skupštine. Na početku njene političke karijere pričalo se da je njen politički pokrovitelj Milan Bandić koji ju je navodno 2005. stvorio kao protutežu Vesni Pusić koja se te godine činila kao njegova naozbiljnija protivnica. Holjevac ima sasvim solidne šanse da i po treći put preskoči izborni prag, a postoji mogućnost da čak ide i u predizbornu koaliciju sa SDP-om.

Dečko s Trešnjevke

Na lokalnim izborima 2005. u Gradsku skupštinu su ušla i trojica zastupnika s nezavisne liste Borisa Mikšića. Riječ je o povratniku iz Amerike koji se reklamirao kao »obični dečko s Trešnjevke« koji je uspio u bijelom svijetu i sada se vraća u rodni kraj kako bi mu pomogao. Samo šest mjeseci prije toga Mikšić je bio veliki hit na predsjedničkim izborima na kojima je zamalo uspio ući u drugi krug i iz njega izbaciti kandidatkinju HDZ-a Jadranku Kosor. Međutim, nakon što su mediji počeli pisati o nekim detaljima iz njegovog privatnog života, ali zahvaljujući i nekim njegovim lošim političkim potezima, njegov je politički rejting naglo i nepovratno splasnuo. Vrlo brzo raspala se i njegova neovisna lista, a on nestao s hrvatske političke scene.

Lalić smatra da je veliki problem domaćih stranaka naći jake i kvalitetne kandidate za gradonačelničke pozicije. – U Splitu će SDP jako teško pobijediti jer nema dobrog kandidata, a do svibnja 2013. godine gospodarska će situacija biti još teža. Slična je stvar primjerice i u Zagrebu gdje SDP-ov kandidat Davor Bernardić iako agilan i ambiciozan u javnosti više ostavlja dojam političkog manekena nego ozbiljnog kandidata. On je loša akvizicija, uvjeren sam i da je toga svjestan i sam predsjednik SDP-a Zoran Milanović.

Stoga definitivno nije nemoguće da se dogodi da Milan Bandić, koji ne zaboravimo ima jaku mašinu sastavljenu od iskusnih ljudi iza sebe, ponovo postane zagrebački gradonačelnik što bi bilo jako loše za Zagreb. Uostalom, osim Vojka Obersnela u Rijeci, socijaldemokrati malogdje u Hrvatskoj imaju jake i prepoznatljive kandidate za čelne funkcije u županijama i većim gradovima, kaže Lalić.