Nekoliko povratnika iz Irske u Slavoniju uspjelo je pokrenuti posao zahvaljujući financijskoj podršci kreditnih unija, jedan je od argumenata koji se mogao čuti na jučerašnjoj konferenciji Hrvatske udruge kreditnih unija (HUKU) – »Perspective of European Credit Unions«. Otkrila je to predsjednica HUKU-a Željka Pirija-Benaković govoreći o tome zašto je za Hrvatsku i njezino gospodarstvo potrebno jačanje kreditnih unija koje su spremne podržati pokretanje poslova za koje banke nisu zainteresirane ili poduzetnici na početku projekta nisu iz perspektive banaka kreditno sposobni. No, da bi se kreditne unije, kojih je u Hrvatskoj trenutno 16, a okupljaju oko 70 tisuća članova, mogle i dalje razvijati, nužno je izmijeniti sadašnji zakonski okvir, koji je ograničavajući i teritorijalno, ali i po pitanju poslova i područja djelovanja kreditnih unija.

Konkretni prijedlozi

Uz to iz HUKU-a predlažu i da i mikro i mala poduzeća mogu biti članovi kreditnih unija te da im se kao članovima dopusti podizanje kredita, jer se događa da kredite podižu fizičke osobe koje onda taj novac unose u tvrtku, ali se tvrtki kamate ne priznaju kao trošak poslovanja. Pirija-Benaković naglasila je i to da kreditne unije nisu pri tome konkurencija bankama, nego se čak dobro nadopunjuju, kreditne unije daju kredite dok je neka poslovna ideja u začetku i nije zanimljiva bankama, a banke preuzimaju nakon što se tvrtka postavi na noge i poslovanje se stabilizira.

Željka Pirija-Benaković / Foto D.URUKALOVIĆ/PIXSELL

Uz to, za razliku od banaka, kreditne unije se prema sadašnjem zakonodavstvu ne mogu ni reklamirati, a depoziti njihovih članova nisu osigurani do iznosa od sto tisuća eura, kako je to slučaj s depozitima u bankama.

Kreditne unije mogu djelovati na teritoriju samo jedne županije, a načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju u Ministarstvu financija Ivana Ravlić Ivanović najavila je da će se to promijeniti. Tako bi kreditne unije mogle poslovati i imati članstvo u tri, umjesto u jednoj županiji. Ravlić Ivanović puno je opreznija po pitanju pridruženih članova i kreditiranja poduzetnika, te ističe da treba vidjeti kakva su iskustva drugih zemalja po tom pitanju.

Ona je otkrila da je već formirana radna skupina za izradu zakona koji se nije mijenjao od 2011. godine, a vjeruje da je moguće napraviti dobro izbalansiran pravni okvir koji će predstavljati više koraka naprijed za rast i razvoj kreditnih unija.

Reformu koja će značiti da kreditne unije mogu raditi više poslova podržat će i Hrvatska narodna banka, koja nadzire poslovanje kreditnih unija, najavila je izvršna direktorica HNB-ovog Sektora bonitetne regulative i metodologije Sanja Petrinić Turković.

Rizični posao

– Podržat ćemo reformu koja će ići u smjeru proširenja poslova koje mogu raditi, proširenja teritorijalnog načela, ali kao regulator moramo zadržati određenu visoku razinu »risk managementa« koja trenutno postoji, poručila je Petrinić Turković. Kao veliku prednost kreditnih unija ona ističe to što jako dobro poznaju svoje klijente i u stanju su njihovim potrebama prilagoditi svoje proizvode.

Slavica Singer, profesorica emeritus na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i osnivačica jedne od prvih kreditnih unija u Hrvatskoj osječke kreditne unije NOA, naglasila je da kreditne unije popunjavaju tržišnu nišu koja bankama nije zanimljiva, a uz to smanjuju isključivanje ljudi s financijskog tržišta, posebice onih koji ne mogu dobiti određene usluge u bankama. Pojedini poslovni projekti, napomenula je Singer, nikada ne bi zaživjeli da nije bilo kreditnih unija, jer njihovi pokretači nisu uspjeli dobiti podršku banke, dok god se taj posao nije pokazao isplativim.

I Singer i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić zalažu se za to da se na mala i mikro poduzeća proširi članstvo u kreditnim unijama, ali je Stojić naglasio kako je nužno da to prati i dobra kvaliteta rizika.