Sredinom veljače za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izabran je prof. dr. Alen Ružić, donedavni ravnatelj KBC-a Rijeka. Riječ o ogromnom resoru kojeg je preuzeo na polovini mandata, i odmah bio dočekan s cijelim nizom tema i problema.

Dio tih tema pokušali smo obraditi u prvom intervjuu ministra Ružića za naš list, a krenuli smo od najaktualnijeg pitanja za područje Rijeke.

Koji su razlozi za zatvaranje Doma Oštro u Kraljevici? S jedne strane, razlozi jesu očigledni nakon tragičnog incidenta prošle godine, a opet, s druge strane, mnogi su roditelji nezadovoljni – možete li obrazložiti razloge za takvu odluku?

– Ovim putem želim umiriti javnost, sve roditelje i obitelji te poručiti da sve aktivnosti poduzimamo sustavno i isključivo u interesu korisnika. Zaštita djece kao najosjetljivije skupine nama je prioritet.

Kontrolni nadzor je završen, doneseno je rješenje inspektorice o zabrani nastavka pružanja usluge smještaja, a inspekcija će i dalje postupati u okviru svojih nadležnosti te pratiti rad Centra.

Kao što smo transparentno o svemu obavijestili javnost, utvrđeno je postojanje rizika za dobrobit korisnika te je naređena mjera premještaja svih korisnika. Pokušaje zauzimanja medijskog prostora politizacijom slučaja te redovito obrascem nastojanja izazivanja atmosfere moralne panike nas ne zanimaju.

Osobno sam, kao i moji suradnici, usmjeren na sigurnost i dobrobit svih korisnika u svom punom profesionalnom angažmanu. Podsjećam, čim sam stupio na dužnost ministra prije nešto malo više od dva mjeseca, zatražio sam da se naprave inspekcijski nadzori u svim Centrima za odgoj i obrazovanje i Centrima za rehabilitaciju u Hrvatskoj, od Dubrovnika do istoka Slavonije, sve radi osiguranja maksimalne razine kvalitete i sigurnosti za korisnike.

Nastavit ćemo o rezultatima svih nalaza obavještavati javnost i postupati u interesu naših korisnika.

Nedopustivo politiziranje

Što dalje s tim prostorom?

– Zgrada podružnice Kraljevica Oštro i nadalje ostaje u vlasništvu Centra za rehabilitaciju Rijeka, a planirana je njezina prilagodba potrebama korisnika kako bi se osigurali uvjeti za kontinuirano i nesmetano pružanje usluga.

Trenutno imamo veliki broj korisnika iz istočnog dijela riječkog prstena koji dnevno putuju na Brašćine, pa je plan prilagoditi postojeći objekt za cjelogodišnje pružanje vaninstitucijskih usluga upravo tim korisnicima u cilju poboljšanja njihove dostupnosti i kvalititete.

Iznimne pozicijske kvalitete objekta iskoristit ćemo na najbolji način za druge aktivnosti u objektu koji će upravo zbog navedenog bez dvojbe ostati trajno u funkciji sustava socijale, a što nikada nije bilo upitno i suprotno je insinuacijama i opet neutemeljenim i paušalnim pokušajima politiziranja, sazvanim tiskovnim konferencijama političkih stranaka i drugim aktivnostima u pokušaju kreiranja nepostojećeg novog »slučaja«.

Bilo je dosta političkih reakcija.

– Bilo kakvo politiziranje ili uzurpacija medijskog prostora nedopustivi su u temema koje su iznimno društveno osjetljive i vezane uz najpotrebitije članove našeg društva.

Ovakva pitanja od visokog su javnog interesa, ali zahtijevaju odgovornost u komunikaciji za sve dionike. Upravo zato od stupanja na dužnost ministra zagovaram i provodim jasnu strategiju komunikacijske otvorenosti i pravodobnog informiranja uz profesionalno upravljanje podacima u zaštiti prava i interesa korisnika.

Emotivna šteta koja se našim korisnicima i njihovim obiteljima nanosi politizacijom i vulgarizacijom socijalnih tema i pojedinih slučajeva nije popravljiva.

Zato koristim priliku formata kao što je vaš Pogled da pozovem sve društvene dionike s pristupom javnom prostoru na punu odgovornost i zaštitu naših prijateljica i prijatelja, naših sugrađana koji su zbog svog stanja ili u nekom dijelu za život trebali ruku pomoći sustava socijalne skrbi.

Strateški, održivo, razvojno

Na dužnosti ste manje od 100 dana, tek pola od toga zapravo, a vaš resor je zaista megaresor – kakav je vaš prvi pogled, nakon tog razdoblja? Već ste se suočili s dosta kritika i sindikata, i medija, i oporbe – što vam je bilo najteže u ovom prvom razdoblju, a što možda i jednostavnije nego ste mislili? Primjerice, priča o »inkluzivnoj kartici« morala je, kako je rođena, tako potom i odumrijeti – nije bilo razumijevanja za tu ideju ili su se pojavile zakonske prepreke? Je li to dokaz da je uvoditi red teže nego se misli?

– Od izglasavanja u Saboru u petak 20. veljače i ulaska u kabinet u ponedjeljak 23. veljače prošlo je dva mjeseca. Odmah sam krenuo s operativnim zadacima i odrađivanjem posla u velikom resoru koji je vrlo širok i zahtjevan, a uvelike utječe na svakodnevni život velikog broja građana.

Kritike koje spominjete su očekivane, neke »po funkciji i poziciji«, neke u dobroj namjeri. Mediji su svakako jedan od najvrednijih partnera i sjajan korektiv. Pored udruga iz područja našeg rada, samih korisnika i pravobranitelja, upravo su sektorski novinari posebno iskusni, bogati informacijama pa i konkretnim primjerima iz prakse.

Ne želim rješavati pojedinačne slučajeve kao što sam istaknuo, već njihovim tragom utvrđivati nesavršenosti sustava i njih ispravljati najefikasnijim metodama na korist ne jednog već svih pojedinaca koji su u istom ili sličnom problemu.

Osobno, kao i cijela državna administracija, želimo djelovati strateški, održivo, razvojno i na korist građana. Kontinuirani napredak u svim sferama je itekako vidljiv, a novi iskoraci slijede.

Zato je ova moja nova pozicija, iako iznimno odgovorna i zahtjevna, istodobno i veliko zadovoljstvo u kojem mi cjelodnevni rad i aktiviranje svih osobnih kapaciteta ne predstavljaju problem već ispunjenje.

Kakva su rješenja za one probleme koji su doveli do odlaska vašeg prethodnika Marina Piletića – naime, imamo li kakav ishod pred upravnim i drugim sudovima?

– U mandatu Vlade Andreja Plenkovića, od 2016. godine do danas, doista je napravljeno jako puno iskoraka u području socijalne skrbi, posebice vezano za osobe s invaliditetom i to upravo kroz suradnju i dijalog s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom.

Za razliku od prethodnih Vlada koje nisu imale sposobnosti ni odlučnosti, prvi smo koji smo zakonski uredili i uspostavili uslugu osobne asistencije, kao i uveli inkluzivni dodatak koji danas prima više od 200 tisuća osoba s invaliditetom.

Upravo je ova Vlada imala dovoljno hrabrosti, ali i sredstava za provedbu reforme takvih razmjera, zahvaljujući odgovornim fiskalnim i gospodarskim politikama tijekom proteklog desetljeća.

Zakoni su novi, kako korisnicima, tako i stručnim službama koje ih provode i određene nelogičnosti smo riješili vrlo brzo, poput jasnijeg tumačenja kategorije samca u kontekstu prava na inkluzivni dodatak.

Uputili smo tumačenje Hrvatskom zavodu za socijalni rad kojim smo osobe koje žive samo s maloljetnim djetetom ili s još jednom osobom s invaliditetom definirali kao samce i time im omogućili pravo na dodatak. Osim toga, radimo i na dugoročnim rješenjima i poboljšanjima u sustavu.

Naš jedini interes je da građani ostvare ono na što zakonski imaju pravo pa tako upravo u Ministarstvu pripremamo upute za nastavak, odnosno obnovu postupka te isplatu inkluzivnog dodatka nasljednicima za korisnike koji su nažalost preminuli tijekom postupka donošenja rješenja o inkluzivnom dodatku.

Puno toga radimo, svi imamo isti cilj i mi i vi kao mediji i naši korisnici – dostupan, pravovremen sustav socijalne skrbi usmjeren na krajnjeg korisnika.

Rješavanje nelogičnosti

Općenito, sektor socijalne skrbi izgleda kao jedan od težih za upravljanje – problema je bezbroj, a rješenja su skupa – koje mjere ćete mijenjati, a koje nove uvoditi?

– Sustav je sveobuhvatan i kao takav se treba razvijati – temeljem praćenja ishoda kontinuirano unapređivati.

Temeljna načela su otvorena komunikacija na svim razinama, objektivna prosudba učinaka, implementacija novih EU strategija i politika koje će biti predstavljene sada u svibnju, rad na daljnjoj ekonomskom prosperitetu i konkurentnosti Hrvatske što jamči napredak u socijalnoj stabilnosti i daljnjem kontinuiranom rastu primitaka svih kategorija o kojima skrbimo, od plaća u javnom i državnom sektoru, preko mirovina, pa do socijalnih potpora i drugih naknada za ugrožene kategorije.

Iako je resor koji vodim naizgled šarolik, područja su vrlo logično povezana i kompatibilno se isprepliću, te međusobno utječu jedno na drugo.

Neki veliki projekti koje smo pokrenuli trebaju u kontinuitetu obnovu koncepta i osuvremenjivanje. Tako je projekt »Zaželi« koji donosi veliku dobrobit za više od 70.000 osoba kroz vaninstitucionalnu pomoć i za oko 25.000 teško zapošljivih (gotovo isključivo) žena osigurava stalan posao.

Pred nama su izmjene i dopune pravnog okvira za inkluzivni dodatak koji je ova Vlada imala snage i financijskog kapaciteta donijeti, za koji je izdvojeno do sada više od 1,7 milijardu eura i koji namjeravamo unaprijediti u smislu operativnog poboljšanja u svim fazama kako bi donio maksimalne učinke i zadovoljstvo za sve postojeće korisnike te se još više fokusirao na one s najvećim potrebama.

Do sada smo u mandatu ove Vlade izgradili ili obnovili više od 900 vrtića što je slabo poznata činjenica. Programi osiguravanja dostupnih socijalnih i obrazovnih ustanova za ugrožene ili potencijalno ugrožene skupine djece među najučinkovitijima su u Europi i ogledni su primjeri na kojima dolaze učiti stručnjaci iz svijeta.

To su mjesta za daljnje, nove, napredne aktivnosti, a posla ima i na nizu drugih projekata fokusiranih prema brojnim osjetljivim skupinama.

Tako će programi zaštite posebnih skupina kao što su žene i djeca biti u projektnom fokusu tijekom narednog perioda. Samo za ilustraciju, planiramo operativno smanjiti ekonomsku kontrolu osoba ženskog spola koja je prisutna u nekim skupinama, a koja po znanstvenim dokazima predstavlja snažniji čimbenik predviđanja femicida čak i od fizičkog nasilja.

Suprotno nekim neutemeljenim javnim spekulacijama, uvođenje digitalne kartice za raspolaganje socijalnim naknadama naći će mjesto u ovim slučajevima, a ne kod osoba s invaliditetom kako se pokušalo prikazati.

Izvrsnih projekata pred nama je cijeli niz, a sadašnja situacija u kojoj nikad nije bilo više financijskih sredstava u sustavu socijalne potpore, nikad više usluga i nikad više korisnika, poziva na daljnje aktivnosti za osluškivanja pulsa i mišljenja korisnika, svih relevantnih dionika sustava i akcije za poboljšanje.

Misija ove Vlade i mene osobno na ovoj razini strateških nacionalnih i međunarodnih uspjeha je fokus na stvaranje učinkovitih servisa za građane.

Obiteljsko nasilje

Velik je problem i obiteljsko nasilje, rekla bih da ste imali »sreće« pa nije bilo toliko problema otkako ste vi preuzeli dužnost, ali generalno ostaje pitanje kako riješiti problem recidivista u obiteljskom nasilju – ljudi imaju stalne prijave, zabrane prilaska, ali sustav ne funkcionira, ne samo socijalni nego i sustav penalizacije jer ti ljudi su uglavnom na slobodi. Kako promijeniti tu situaciju, imate li kakva nova rješenja – primjerice gradnju mnogo više sigurnih kuća za žene, ili pak bolju koordinaciju s policijom i pravosuđem?

– Obiteljsko nasilje kompleksno je društveno pitanje koje zahtijeva snažnu međuresornu suradnju, edukaciju te koordinirano djelovanje. Iz perspektive ovog ministarstva mogu reći da je napravljeno mnogo, ali i da naš posao nikada ne staje jer je obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama prisutno nažalost i dalje.

Trenutno u Hrvatskoj postoji 26 skloništa za žrtve nasilja, a Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osigurava financijska sredstva te je za njihov rad u razdoblju od 2020. do 2025. godine ovo Ministarstvo izdvojilo nešto više od 13 milijuna eura.

Prema posljednjim podacima, popunjenost kapaciteta je 51 posto što treba razmatrati u okviru svih poduzetih mjera u cilju prevencije rodno utemeljenog nasilja.

Za smanjenje recidivizma nasilja u obitelji ključna je prevencija, i to ona do najmlađe dobi. Upravo je zato naglasak stavljen na sustav odgoja i obrazovanja i preventivne programe o ljudskim pravima, pravima žrtava, mogućnostima zaštite kao i zabrani svih oblika nasilja.

Reformom sustava socijalne skrbi osnovan je i Obiteljski centar koji djeluje u tom smjeru, a čiji su stručni radnici posebno educirani za provođenje psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilja u obitelji.

Kroz područne urede i mobilne timove Obiteljski centar je prisutan u svakoj županiji gdje se provode brojne edukacijsko- senzibilizacijske aktivnosti u suradnji sa školama i lokalnom zajednicom.

Posebnu pažnju daju provedbi programa pomoću kojeg se mlade uči prepoznati nasilje u mladenačkim vezama, a od osnivanja Obiteljskog centra broj korisnika socijalnih usluga, jednokratnih aktivnosti i programa se utrostručio.

Osim toga, ono na čemu kontinuirano radimo je jačanje međuresorne suradnje te ulaganje u obrazovanje kadrova.

U tom smislu ističemo da je u okviru EU projekta »Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja« Ministarstvo provelo niz edukacija za gotovo 1.000 državnih službenika i to stručnjaka iz sustava socijalne skrbi i ostalih relevantnih sustava za pružanje usluge psihosocijalnog tretmana i ostalih postupanja radi prevencije nasilnog ponašanja.

S projektom idemo dalje te ćemo kroz 2026. godinu nastaviti provoditi medijsku kampanju, radionice i edukacije.

Opipljivi rezultati

Vjerojatno najteži dio vašeg resora je pitanje plaća i sindikalnog pregovaranja, iako su plaće u javnom sektoru zaista bitno podignute prije dvije-tri godine, inflacija divlja i one se i dalje trebaju usklađivati s rastom cijena. Model 1+1+1 za ovu 2026. godinu čini se doista nedostatan s obzirom na to da je inflacija najmanje 5 posto. Za očekivati je sindikalne akcije i sindikalne prosvjede, ako se realnost ne uzme u obzir.

– Na prosvjedu smo čuli da je vrijeme za povećanje plaće. Slažemo se i upravo to ova Vlada već deset godina i radi, ali na način koji je održiv i koji nam omogućuje da održimo sve investicije i ulaganja.

Rezultat su opipljivi – rast primanja svih zaposlenika u državnoj i javnim službama. U razdoblju od 2016. do 2026. godine osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama povećat će se za 52,6 posto i od prosinca ove godine iznosit će 1.035 eura.

Za usporedbu, 2016. godine ona je iznosila 678 eura te se nije mijenjala od 2012. godine. Dodatno, regres i božićnica povećani su sa 166 na 300 eura, dar za dijete sa 66 na 100 eura, a uvedeno je novo pravo – uskrsnica u iznosu od 100 eura.

Na rast plaće u državnoj i javnim službama uvelike je utjecala i reforma sustava plaća koja je rezultirala povećanjem plaća u prosjeku između 25 i 30 posto.

Sve navedeno rezultiralo je da prosječna mjesečna bruto plaća u državnoj i javnim službama za 2025. godinu iznosi 2.568,34 eura što je, u odnosu na 2016. godinu kada je iznosila 1.185,56 eura, više nego dvostruko nominalno povećanje, odnosno realno je rasla za gotovo 60 posto.

Kada je riječ o rastu osnovice za 2026. godinu, ona je rezultat pregovora koji su započeli u lipnju 2025. godine. S obzirom na značajan rast plaća u okviru reforme sustava plaća i povećanja osnovice u 2025. godini za 6,1 posto, ugovorenim povećanjem osnovice od 1+1+1 u tri navrata i dalje osiguravamo pozitivan realan rast plaća.

Važno je uzeti u obzir da živimo u razdoblju globalne gospodarske neizvjesnosti, pri čemu je Vlada poduzela korake kako bi zaštitila građane i što više ublažila učinak rasta cijena energenata na njihov standard.

Na to se nadovezuje i tema lošeg standarda većine drugih građana, onih koji i nisu socijalno ranjivi, ali isto teško žive – kako Vlada može »natjerati« privatne poslodavce da plaćama prate rast inflacije, i sustignu plaće u javnom sektoru – ishod je da bi onda ukupno imali manje socijalno ugroženih građana?

– U tržišnoj ekonomiji Vlada niti može niti smije prisiliti poslodavce da povećavaju plaće, osim u dijelu koji se odnosi na minimalnu plaću kao ekonomsko-socijalni minimum, a koja je podsjećam u deset godina Vlade nominalno rasla za 153 posto i danas iznosi 1.050 eura.

Utjecaj može biti samo kroz vođenje porezne politike, koja opet mora biti odgovorna jer porezima se puni proračun, a iz kojeg se financiraju svi elementi socijalne države kao i ulaganja u rast i razvoj.

Prosječna plaća je udvostručena u odnosu na početak mandata ove Vlade. Kako bismo zaštitili kupovnu moć građana, Vlada se odlučila na ograničavanje cijene 100 proizvoda.

Uz sve to, ponavljam, u energetskoj krizi se nalazimo od početka agresije Rusije na Ukrajinu, a ograničavanjem cijena energenata zaštitili smo kupovnu moć građana.

U Rijeci sam za projektni pristup

Malo lokalne politike – kako iz svoje nove zagrebačke perspektive danas vidite riječku politiku, treba li HDZ u Gradskom vijeću podržati neke prijedloge gradonačelnice Ive Rinčić, ili treba ostati trajno u oporbi?

– Iz svih ranijih pitanja i odgovora mogli ste vidjeti koliko u ovom resoru doista ima posla i o kakvim se zbilja osjetljivim stvarima radi, tako da sam trenutno fokusiran na posao u Ministarstvu.

Načelno podržavam svaki projektni pristup u interesu Grada Rijeke i građana. U tome nema dvojbe ni prostora spekulacijama. Interesi svih onih koji Rijeku doživljavaju svojim mjestom za život, dijele iste brige i žele rješenja, trebali bi okupljati bez obzira na politički predznak.

Nažalost, svakodnevno svjedočimo da osobni interesi propadajućih političkih opcija vode u teatre praznih fraza gdje se u pravilu na bojama pregaženih ideologija, uz svojatanje i zloupotrebu velikih ideja i ideala kriju sitne laži, konstruirani puteljci obmana i pokušaji kreiranja nepostojećeg kaosa.

Sve je to opisano u udžbenicima još 70-ih godina prošlog stoljeća i najviše odgovara teoriji kreiranja moralne panike. Javnost to osjeća i sve više jasno razumije. Zato projekti, iskreno zalaganje i rad za dobrobit zajednice nemaju alternative.

Kako u timu, tako i pojedinačno. I to je oduvijek moj osobni moto, bez obzira na to radio to desetljećima kao liječnik ili na bilo kojem drugom zadatku.