Dvojica zaposlenika zrakoplovno-tehničke službe procijenili su da postoji veliki rizik od strujnog udara i oštećenja opreme, te su isključilo sve besprekidne izvore napajanja. Zato je došlo do gubitka električne energije i time neraspoloživosti većine tehničkih sustava u Centru oblasne kontrole (COK) Zagreb u 15:22 sati, što je imalo za posljedicu nemogućnost pružanja usluga u zračnoj plovidbi, navode iz HKZP-a
ZAGREB – Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) i službeno je potvrdila zašto je 30. srpnja ove godine u njihovom sjedištu na zagrebačkom Plesu nestalo struje zbog čega je nebo nad hrvatskom ostalo bez nadzora.
– Uslijed ekstremne količine oborina tog dana kada je u 30 minuta zabilježeno 50,2 litara kiše po metru kvadratnom, što je najviše u povijesti mjerenja meteo postaja Pleso i Maksimir, došlo je do nakupljanja velike količine oborinskih voda u dvorištu HKZP-a, a potom u 15:11 sati i do prodora vode u podrum. Manji dio vode dospio je i do prostorije u podrumu u kojoj su smješteni besprekidni izvori napajanja. Dvojica zaposlenika zrakoplovno-tehničke službe procijenili su da postoji veliki rizik od strujnog udara i oštećenja opreme, te su isključilo sve besprekidne izvore napajanja. Zato je došlo do gubitka električne energije i time neraspoloživosti većine tehničkih sustava u Centru oblasne kontrole (COK) Zagreb u 15:22 sati, što je imalo za posljedicu nemogućnost pružanja usluga u zračnoj plovidbi, navode iz HKZP-a potvrđujući ono što je “Novi list” već objavio. – U tom trenutku se u nadležnosti COK-a nalazilo 42 zrakoplova i još sedam ih je bilo u nadležnosti prilaznih/toranjskih centara. Zrakoplovi koji su bili u nadležnosti COK-a preusmjereni su prema četiri susjedna COK-a, pri čemu nije zabilježen nijedan slučaj opasnog približavanja zrakoplova, niti aktivacije TCAS-a (sustava za izbjegavanje sudara u zraku). Nakon što je voda ispumpana i tehnički sustavi osposobljeni, nešto iza 17 sati započela je normalizacija zračnog prometa u nadležnosti HKZP-a, tvrde iz HKZP-a koji je ovaj incident prijavio Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i Agenciji za istraživanje nesreća. Istražno povjerenstvo je definiralo preporuke za poboljšanje, odnosno za smanjenje rizika, a dosad je izvršeno 20 korektivnih mjera u cilju smanjenja rizika da se ovakav ili sličan događaj ponovi.
