Premijer Zoran Milanović razgovarao je danas s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i gorskokotarskim gradonačelnicima i načelnicima o otklanjanju posljedica elementarne nepogode koja je zahvatila Gorski kotar te dugoročnom razvoju Gorskog kotara, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.Milanović je rekao da je, unatoč svim složenostima življenja u Primorsko-goranskoj županiji, njezina povezanost sa Zagrebom i Rijekom bolja nego ikada te da je indeks razvijenosti općina Gorskog kotara relativno visok, što su činjenice koje treba uzeti u obzir prilikom donošenja sustavnih rješenja. Premijer je poručio da Vlada traži rješenje za probleme Gorskog kotara jer drži da to područje ima razvojne šanse. Predstavnici Primorsko-goranske županije upozorili su da, pored elementarne nepogode koja je početkom 2014. zadesila Gorski kotar, na dugoročni razvoj tog kraja nepovoljno utječe ukidanje Zakona o brdsko-planinskim područjima, kao i način izračuna indeksa razvijenosti, te da negativna demografska kretanja, pored ostalog, imaju negativni odraz i na razvijenost i dostupnost usluga stanovnicima ovog područja.Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić objasnio je razloge zbog kojih se pristupilo novoj kategorizaciji naglasivši da je zahvaljujući tomu 105 jedinica lokalne samouprave ušlo u sustav potpora, koje to do sada nisu bile, dok je njih 80 izašlo iz tog sustava, ocijenivši sustav pravednijim.Također je naglasio da će se specifične mjere predložiti za brdsko-planinska područja, slično kako je to učinjeno za otoke te da se planira provedba posebnih razvojnih programa, kojima bi se pokušali stvoriti uvjeti za usporavanje negativnih demografskih kretanja. Ključni izvor financiranja takvih projekata trebala bi biti sredstva koja RH stoje na raspolaganju iz fondova Europske unije.
Komadina je danas, zajedno s čelnicima gradova i općina iz svoje županije s premijerom Milanovićem u Vladi razgovarao o poteškoćama koje bi Gorskom kotaru mogao nanijeti novi Zakon o regionalnom razvoju te o sanaciji štete od elementarnih nepogoda.
Budući da je to prvi sastanak Komadine i Milanovića nakon što se Komadina javno usprotivio smjeni ministra financija Slavka Linića, novinare je zanimalo je li se potpredsjedniku SDP-a vratilo povjerenje u Milanovića.
»Nikad nisam izgubio povjerenje ni u koga. Dok su ljudi živi oni mogu nešto dati«, odgovorio je Komadina.
Naglasio je da »Vlada mora voditi Hrvatsku sa što višom razinom programa«.
»Sada su europski izbori, u fizičkom smislu se trebamo okrenuti prema izborima. Iole odgovorni ljudi se ne svađaju međusobno svaki dan i ne troše 90 posto energije na besplodne rasprave«, dodao je.
Komadina je kazao i kako se ovih dana nije našao sa smijenjenim Linićem.
»Linić je imao smrtni slučaj i mislim da je red da bude sa svojom obitelji, da se odmori. Vama je ovo posao, pišete tu temu, no njemu je to život, osobne traume, o kojima nešto i znam. Mora se čovjek malo rekuperati«, kazao je Komadina.
Zlatko Komadina demantirao je za naš list informaciju koja se pojavila u medijima o tome da je šef stranke Milanović “na ribanje” pozvao sve riječke SDP-ovce nakon sastanka s Goranima održanim ujutro u Vladi, a u povodu napisa o tome da riječki SDP gradi “bedem ljubavi” za smijenjenog ministra Slavka Linića i šefu stranke generalno radi probleme. – Da li tko koga riba i gdje, ja ne znam, evo ja na naplatnim kućicama na Lučkom, nitko me ne riba – rekao nam je Komadina nakon sastanka.Na pitanje kako to da nije s premijerom na ručku u Taču, kako obično biva s Milanovićevim prijateljima u vijeme ručka, rekao je: nisam ja s Milanovićem ni u Taču, a ni u touchu – rekao je Komadina, ironizirajući napise o tome da se Milanović prije nekoliko dana ručao u restoranu Tač s Nikicom Gabrićem, a i inače voli tamo svratiti. Time je Komadina potvrdio da se privatno ne druži s premijerom i šefom svoje stranke. Informacija o “ribanju” Riječana nije očito bila točna i iz razloga što je, dakle, Komadina bio na susretu s premijerom s goranskim načelnicima u vrlo formalnoj prilici, Vojko Obersnel je već nekoliko dana u Dublinu, pa sigurno nije mogao biti na ribanju, a Željko Jovanović je ministar u Vladi pa je valjda ionako na dnevnoj bazi u kontaktu s Milanovićem. (T. T.)
Izvijestio je da su čelnici jedinica s područja Gorskog kotara predložili da se u njihovu kraju održi niz tematskih sastanaka o Zakonu o regionalnom razvoju na kojima bi bili i ministri graditeljstva i regionalnog razvoja Anka Mrak Taritaš i Branko Grčić te ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
»Tek nakon sveobuhvatne rasprave može se sagledati stanje u Gorskom kotaru, koji izumire i trebaju mu posebne mjere«, kazao je Komadina te dodao kako mu se čini da je na sastanku u Vladi »donekle shvaćena potreba da se Zakon ipak iznivelira« te da je Branko Grčić uzeo u zadatak razradu dodatnih kriterija.
»Standardni kriteriji, koji vrijede za uobičajena područja, ne mogu se primijeniti u Gorskom kotaru, koji zahtijeva zakone da živi od svojih resursa, svojih šuma, voda, infrastrukture, koju daje cijeloj Hrvatskoj. Jezera, struja, autoceste, to samo šteti Gorskom kotaru u smislu okoliša i prirode, a malo koristi donosi. Kad sve zbrojimo, više štete nego koristi«, rekao je Komadina.
Naglasio je da su goranski čelnici ponudili i neka rješenja, primjerice da se Hrvatske šume Delnice izdvoje i daju na upravu županiji.
»Da vidimo kad sami upravljamo prirodnim bogatstvom kraja, u kojem to bogatstvo stanuje, hoće li biti bolje. Mi smatramo da hoće i to ćemo i dokazati«, poručio je.Potvrdio je da se na sastanku razgovaralo i o štetama od elementarnih nepogoda.
Podsjetio je da je Ministarstvo regionalnog razvoja Europskoj komisiji uputilo zahtjev da se dio štete nadoknadi iz europskog fonda solidarnosti.Podsjetio je da je ukupna šteta procijenjena na više od dvije milijarde kuna, no smatra da Hrvatska ne može računati na toliku pomoć, a očekuje da će dobiti 100-injak milijardi kuna.
Napomenuo je, međutim, da će se tim novcem sanirati šteta na infrastrukturi državnih tvrtki, poput HEP-a i Hrvatskih šuma, a očekuje da će nadležno nacionalno povjerenstvo iznaći 20 do 40 milijuna kuna kojima bi građani mogli sanirati štete na voćnjacima i kućama.
