Danska praksa

Danska nevladina udruga Stop Spild Af Mad (Stop bacanju hrane) uspjela je unatrag šest godina postići da se ukupne količine bačene hrane u toj državi smanje za četvrtinu. Supermarkete su »natjerali« da izdvajaju, i po nižim cijenama prodaju robu pred istekom roka upotrebe, što je i kod nas sve češća praksa, dok je osmislila i aplikaciju za pametne telefone Too God To Go koja korisnika obaviještava u kojim se restoranima ili pekarama pred istekom radnog radnog vremena hrana prodaje po sniženim cijenama. Ovoga će rujna Danska pokrenuti i fond od preko 650 tisuća eura godišnje, kojim će se poticati inicijative za smanjenje bačenih količina hrane.

Riječ je o roku kojim se samo preporuča dokad određenu namirnicu konzumirati, iako nakon tog, na pakiranju navedenog datuma, hrana ne postaje zdravstveno neispravna već samo gubi na svojoj kvaliteti. Primjerice, kava će i nakon roka »najbolje upotrijebiti do« i dalje biti zdravstveno ispravna, samo će s vremenom gubiti svoju aromu i miris, jednako tako i mnoge druge namirnice poput tjestenine, riže, čokolade i brojnih drugih. Nešto savim drugo su namirnice koje nose oznaku »upotrijebiti do« (engl. use by) poput mlijeka, jaja, mesa i druge lakokvarljive hrane, koja mora biti konzumirana do navedenog datuma, inače brzo postaje zdravstveno neispravna i time potencijalno opasna.

Lista proizvoda

Oko 70 posto zdravstveno ispravne hrane bacaju kućanstva, ugostiteljski objekti i maloprodaja, a ostalo sama industrija hrane, pri čemu od 15 do čak 30 posto onoga što bace kućanstva čine proizvodi kojima je istekao »najbolje upotrijebiti do« datum. Europska komisija stoga razmatra prijedlog da se već postojeća lista proizvoda koji ne moraju nositi oznaku »najbolje upotrijebiti do«, poput octa, šećera ili soli, proširi s dodatnim proizvodima koji mogu trajati duži period, a da ne naštete zdravlju potrošača – tjesteninom, kavom, nekim sokovima, određenom konzerviranom hranom, uljima.

Sedamdeset organizacija koje čine novu platformu za rješavanje velikog problema bacanja zdravstveno ispravne hrane dolaze iz prehrambene industrije, nevladinih udruga, sa sveučilišta i drugih institucija, a prvi put bi se na ovu temu trebale sastati 29. studenoga u Bruxellesu te razgovarati o tome što je moguće učiniti, i kako već isprobane pojedinačne modele dobre prakse, primjerice one u Danskoj, primijeniti u cijelm EU-u.

Edukacija potrošača

Ključno će biti, između ostalog, potrošače educirati kako smanjiti količine bačene hrane, odnosno kako se ponašati kad su u pitanju »best before« proizvodi. Makar se u mnogobrojnim osiromašenim hrvatskim kućanstvima ne baca ni mrvica kruha, a kamo li nešto drugo, u zapadnim zemljama to nije slučaj, pa u smeću završava vrijedna hrana. Europska komisija navodi nekoliko savjeta kako smanjiti količine bačene hrane, između ostalog nužnost planiranja kupovine, odnosno upozorava da je kompulzivna kupovina, kad u košaricu ubacujemo i stvari koje nećemo stići pojesti, itekako skupo i štetno.

U Hrvatskoj se svake godine baci oko 400 tisuća tona hrane, čija bi količina vjerojatno bila i daleko veća da nam je veća i kupovna moć. Što je BDP određene države veći, više se i baca, makar to ne vrijedi za, primjerice, skandinavske države čiji stanovnici itekako vode računa o tome koliko hrane kupuju odnosno (ne) bacaju. Kod nas su odnedavno na snazi novi propisi zahvaljujući kojima se država odrekla naplate PDV-a na doniranu hranu, pa se trgovci više odlučuju na doniranje onoga čemu je istekao rok upotrebe »najbolje upotrijebiti do«, no sustav, nažalost, još uvijek ne funkcionira onako kako bi trebao. Još uvijek postoje brojna ograničenja u lancu od trgovačke police do stola – onih koji gladuju.

Preporuke Europske komisije