Službeni podaci

Koliko je cjepivo sigurno? U Hrvatskoj nuspojave prijavljene u svega 0,4 posto slučajeva, evo detalja

Ljerka Bratonja Martinović

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

Od 717.854 doze cjepiva protiv COVID-19, koliko ih je utrošeno do 21. travnja, prijavljeno je ukupno 2.667 sumnji na nuspojave – 1.297 prijava bilo je na cjepivo Pfizera/BioNTecha, 1.166 na AstraZenecu, a 202 na Moderninu vakcinu



ZAGREB – Od ukupno 717.854 doze cjepiva protiv COVID-19, koliko ih je u Hrvatskoj utrošeno do 21. travnja, prijavljeno je ukupno 2.667 sumnji na nuspojave. Od navedenog broja, 1.297 prijava odnosilo se na cjepivo Pfizera/BioNTecha, 1.166 na cjepivo AstraZenece, 202 na cjepivo Moderne, dok za dvije prijave nije poznato o kojem se proizvođaču radilo.


HALMED je zaprimio i šest prijava medikacijskih pogrešaka, odnosno pogrešne primjene cjepiva, nakon kojih, nasreću nije došlo do nastanka nuspojava. Od navedenih šest, dvije su se prijave odnosile na primjenu nerazrijeđenog cjepiva, u jednoj je prijavi primijenjeno cjepivo u pogrešnom razrjeđenju, u jednom su slučaju osobi zabunom isti dan primijenjene dvije doze cjepiva, dok su se dvije prijave odnosile na primjenu druge doze cjepiva drugog proizvođača.


U cijepljenju je hrvatskih građana do 21. travnja utrošeno najviše doza Pfizera, ukupno 386.906, a za to je cjepivo prijavljena 1.291 nuspojava, što znači da su se nuspojave, pa i one blage, javile u samo 0,33 posto cijepljenih. Do istog je datuma utrošeno ukupno 227.627 doza cjepiva AstraZenece, a prijavljeno je 1.156 nuspojava, što je 0,50 posto ukupnog broja utrošenih doza. Od 103.321 doze Modernina cjepiva, prijavljeno je 200 nuspojava, što je najnižih 0,19 posto.




Dok mnogi građani odbijaju cijepljenje AstraZenecom, a guraju se u redovima za Pfizer/BioNTech, u HALMED-u ističu da je u sva tri cjepiva udio prijava sumnji na nuspojave u odnosu na broj utrošenih doza cjepiva iznimno mali, a ni kod jednog cjepiva nema znatnih odstupanja.


Povišena temperatura


Među prijavama sumnji na nuspojave, 19 posto prijavljenih nuspojava ocijenjeno je ozbiljnima, a njih 81 posto ne ulazi u tu kategoriju. Budući da se ocjena prioritetno provodi za prijave sumnji na ozbiljne nuspojave, veći broj prijava koje nisu ozbiljne bit će uključen u ovaj omjer u narednom razdoblju, kažu u HALMED-u.


Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blaga do umjerena intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije, primjerice hladnih obloga, lijekova za snižavanje temperature i lijekova protiv bolova.


Prema onome što su prijavljivali uglavnom građani, kod AstraZenece je najčešća nuspojava bila povišena tjelesna temperatura (73 posto prijavljenih nuspojava), dok se kod Pfizera i Moderne takva nuspojava prijavila u manje od 45 posto prijavljenih nuspojava. Građani cijepljeni AstraZenecom češće su osjećali zimicu (37 posto prijava), glavobolja je zabilježena u svakoj trećoj prijavi nuspojava Pfizera i AstraZenece, dok kod Moderne ta nuspojava gotovo i nije zabilježena. Bol u mišićima jednako je prisutna i kod Pfizera i kod AstraZenece, a u prosjeku je zastupljena kod svake četvrte prijave nuspojave.


Među prijavama sumnji na ozbiljne nuspojave uz sva tri cjepiva, najčešće su bile neposredne reakcije preosjetljivosti koje su se javile unutar četiri sata od primjene cjepiva, a u najvećem broju slučajeva manifestirale su se kao osip, svrbež, crvenilo i koprivnjača. U pojedinim su slučajevima bile praćene poteškoćama s disanjem ili gutanjem, odnosno oticanjem lica, usana, jezika ili grla, a u rijetkim su slučajevima zabilježeni angioedem i anafilaktički šok.


Bilo je i nekoliko slučajeva tromboembolijskih događaja, duboke venske tromboze, plućne embolije, cerebralnog infarkta i pareze lica. U većini slučajeva koji su se odnosili na neposredne alergijske reakcije došlo je do potpunog oporavka nakon promptno primijenjene antialergijske terapije, dok su u većini slučajeva tromboembolijskih događaja bolesnici nakon hospitalizacije otpušteni kući s odgovarajućom terapijom i oporavljaju se. Pareze lica, kažu u HALMED-u, povezane su s otokom tkiva koje pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju.


Koristi prevladavaju


HALMED i HZJZ dosad nisu primili niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Od ukupno 17 prijava smrtnih slučajeva koji su vremenski povezani s razdobljem cijepljenja, za njih 12 zatraženi su dodatni podaci iz kojih bi se utvrdila eventualna veza s cijepljenjem, dok je kod pet prijava na temelju medicinske dokumentacije zaključeno kako uzročno-posljedična veza s cijepljenjem nije vjerojatna.


Dodatno, u HALMED je stiglo i osam prijava neželjenih događaja, odnosno događaja koji su vremenski povezani s razdobljem cijepljenja, ali nisu uzrokovani cjepivom i ne smatraju se nuspojavama. U navedenim su prijavama jednako zastupljeni cjepivo Pfizera/BioNTecha i cjepivo AstraZenece, dok je samo u jednoj prijavi navedeno cjepivo Moderne.


– Podaci koje imamo dosad i koji se neprekidno prikupljaju i analiziraju kroz vrlo strog nacionalni i EU-sustav, ukazuju na to da sva cjepiva koja su nam dostupna imaju pozitivan sigurnosni profil te da njihove koristi u sprječavanju bolesti COVID-19, osobito hospitalizacija i smrti, bez sumnje prevladavaju nad potencijalnim nuspojavama. Kad uspoređujemo sam broj prijava sumnji na nuspojave s brojem doza cjepiva dosad primijenjenih u Hrvatskoj, vidimo da je taj udio iznimno mali, na tek 0,4 posto primijenjenih doza cjepiva imamo prijavljenu sumnju na nuspojavu. U daleko najvećem broju u pitanju su nuspojave koje su slične nuspojavama drugih cjepiva, koje su blaga do umjerena intenziteta i koje prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu terapije za bolove odnosno za snižavanje temperature, ističe prof. dr. sc. Siniša Tomić, ravnatelj HALMED-a.


Vrlo rijetki slučajevi krvnih ugrušaka praćeni smanjenim brojem krvnih pločica u Hrvatskoj nisu zabilježeni, ali se rizik kontinuirano prati, dodaje Tomić.


Kombinirana cjepiva

Iako se u Hrvatskoj omaškom već dogodilo nekoliko slučajeva primjene druge doze drugog proizvođača, a oni su prošli bez nuspojava, još se uvijek ne zna hoće li takva primjena postati redovita praksa. Dio znanstvenika smatra da bi se na taj način čak moglo postići bolji i dugotrajniji imunitet nego kod primjene dviju doze istog proizvođača.


U HALMED-u kažu kako su podaci o takvoj primjeni zasad ograničeni, a provodi se više različitih ispitivanja kojima se provjerava sigurnost i djelotvornost takvog modela cijepljenja. »Kad rezultati takvih ispitivanja budu predočeni EMA-i, moći ćemo donijeti zaključke o sigurnosti i djelotvornosti tako kombiniranih cjepiva i preporuke o njihovoj primjeni«, zaključuje Tomić.