U 2016. četvrt milijarde kuna za nove medicinske uređaje

KBC Rijeka u godinu dana najbolje koristio opremu i najviše poboljšao efikasnost rada liječnika

Bojana Mrvoš Pavić

KBC Rijeka ima najbolje rezultate unatrag godinu dana / Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

KBC Rijeka ima najbolje rezultate unatrag godinu dana / Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Do kraja godine za bolnice će biti nabavljeno 19 CT uređaja, 12 magnetskih rezonanci, dva linearna akceleratora, pet kardioloških angiografskih uređaja, te jedna RTG angiosalaza intervencijsku kardiologiju, najavio je ministar Varga



ZAGREB  U »konkurenciji« svih KBC-ova u Hrvatskoj, riječki je Klinički bolnički centar unatrag godinu dana imao najbolje rezultate kad je iskorištenost medicinske opreme u pitanju, ali je najviše poboljšao i efikasnost rada liječnika – pokazala je jučer predstavljena analiza Ministarstva zdravlja koje je godinu dana pratilo korištenje medicinskih uređaja i rad liječnika-specijalista u svim hrvatskim bolnicama – od KBC-ova do općih bolnica.


Od travnja prošle, do ožujka ove godine specijalisti kardiologije bili su najefikasniji, primjerice, u KBC-u Split, u kojem je bilo 1.199 pregleda po specijalisti, u KBC-u Rijeka su obavljena, primjerice, 843 pregleda, a najmanje njih u KBC-u Zagreb, 461 po specijalisti. Rekorder po broju kardioloških pregleda je Opća bolnica Našice, u kojoj je u istom tom razdoblju po kardiologu obavljeno 2.730 pregleda.


Pomoćnik ministra zdravlja za stacionarnu zdravstvenu zaštitu Dragan Korolija-Marinić najavio je da će se razlike nastojati smanjiti povećanim radom liječnika, te kako bi se uz jedan do dva pregledana pacijenta dnevno više, liste čekanja za prvi pregled kardiologa mogle svesti na nulu, kao što je to učinjeno u Rijeci.




U Općoj bolnici Pula bilo je, primjerice, 1.500 obavljenih ultrazvuka srca po liječniku, i isto toliko po ultrazvučnom uređaju, u bolnici u Slavonskom Brodu pak oko 600 pregleda po svakom doktoru, ali čak oko 5.000 po uređaju.


Kad je riječ o kolonoskopiji, najviše postupaka po liječniku bilježe KB Dubrava i KBC Osijek, a najmanje KBC Zagreb, dok su po iskorištenosti opreme najbolje rezulate imale KBC Sestre milosrdnice i KBC Rijeka, a najmanje KBC Split i Merkur.


U KBC-u Rijeka bilo je, primjerice, oko 350 postupaka po liječniku, i tristotinjak po uređaju. Usporedba s drugim europskim državama kaže da se najviše postupaka kolonoskopije na sto tisuća stanovnika, njih preko tri tisuće godišnje, obavlja u Njemačkoj, a u Hrvatskoj 961.



Pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti KBC-a Rijeka, prof. dr. Luka Zaputović, jučer je prisustvovao sastanku u Ministarstvu zdravlja koji je okupio sve šefove bolničkih kardiologija u Hrvatskoj, a čija je tema bila mogućnost unaprjeđenja hrvatske bolničke kardiologije. Ministarstvo je u prvom redu analiziralo broj prvih i kontrolnih kardioloških pregleda te broj obavljenih ultrazvuka srca, a riječki KBC u toj je analizi pokazao najbolje rezultate. Pritom se na kardiološki pregled u riječkoj bolnici čeka najviše 30 dana.– Činjenica je da KBC Rijeka kad je riječ o kardiologiji, danas ima najbolje rezultate prema svim pokazateljima. Od početka novog načina plaćanja po obavljenom poslu, najbolje parametre ukupne kardiološke djelatnosti ostvario je upravo KBC Rijeka i na to smo izuzetno ponosni, rekao je Zaputović.Sanacijski upravitelj KBC Rijeka prof. dr. Davor Štimac kaže da se osim na dobroj iskorištenosti kadra i uređaja, ovakav rezultat temelji i na dobroj organizaciji. – Ne može se reći da naši liječnici rade toliko više u odnosu na ranije razdoblje, koliko su oni bolje organizirani i danas u radu imaju manje praznog hoda nego prije, smatra Štimac. (B. Č.)


Lošije od nas su, primjerice, Finska (950) i Engleska (694). Sa sedam neurokirurga na sto tisuća stanovnika mi se pak nalazimo u zlatnoj sredini europske ljestvice, jer ih Litva ima 17, najviše, a Irska samo dva. Prošle su godine najviše pregleda, po 1.529 svaki, obavili specijalisti neurokirurgije u Općoj bolnici Slavonski Brod, u KBC-u Rijeka po 843, a u KBC-u Osijek, prmjeirce, po 476.


U ovoj godini se na nove medicinske uređaje planira potrošiti ukupno 250 milijuna kuna, bez PDV-a, najavio je ministar zdravlja Siniša Varga. »Analiza je pokazala različitosti među bolnicama po pitanju opreme i kadrova. Zbog toga smo odlučili da se 250 milijuna kuna ove godine uloži u obnovu opreme tamo gdje je nedostatna ili zastarjela, kako bi što više ujednačili dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima«, rekao je.


 Do kraja godine će biti nabavljeno 19 CT uređaja, 12 magnetskih rezonanci, dva linearna akceleratora, pet kardioloških angiografskih uređaja, te jedna RTG angiosala za intervencijsku kardiologiju. Liste čekanja su i do sada značajno smanjene, zaključio je Varga, napominjući kako se bolji rezultati već bilježe u ustanovama u kojima su smijenjeni ravnatelji odnosno sanacijski ravnatelji.