Uz prenapučenost zatvora boravak iza rešetaka u ljetnim mjesecima osobama lišenima slobode, ali i zatvorskom osoblju dodatno otežavaju nesnosne vrućine, a pritom je najteže starijima i onima koji uzimaju terapiju protiv kroničnih bolesti.

Boravak osoba lišenih slobode u pregrijanim i pretrpanim zatvorima osim što može biti ponižavajuć, dovodi i do rizika za zdravlje, kazala je za Hinu pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Podsjeća da je prilikom posljednjeg obilaska zagrebačkog zatvora, starijih osoba i onih koji uzimaju terapiju jer boluju od dijabetesa, problema s krvnim tlakom, astmom i drugih kroničnih bolesti bilo više od 40 posto.

Pritom se jedan istražni zatvorenik, s ugrađenim srčanim elektrostimulatorom, požalio da mu je izrazito teško podnosi velike vrućine pa si je pokušavao pomoći umakanjem ručnika u hladnu vodu kojeg bi stavljao ne tijelo.

Situaciju s vrućinom dodatno pogoršava činjenica da su zatvori prenapučeni.

„Kao što sam upozorila u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, prošle godine je prenapučenost u zatvorskom sustavu nastavila rasti“, riječi su Šimonović Einwalter.

Najviša je bila u zatvorima u Zadru (211 posto), Karlovcu (205 posto) i Varaždinu (195 posto) gdje je bilo otprilike dvostruko više osoba lišenih slobode nego što je predviđeno.

„Zamislite da ste zatvoreni 22 sata na dan u pregrijanoj zatvorskoj sobi s još osmero osoba, unutar 20-ak četvornih metara, u kojem se nalazi i sanitarni čvor“, predočava situaciju pučka pravobraniteljica.

Dakle, prenapučenost povećava rizik od različitih posljedica velikih vrućina, a problem je u svemu i nedostatak službenika. Osim što utječe na sigurnosni aspekt situacije, zbog manjka zaposlenih zatvor ne može organizirati dulje ili češće šetnje na zraku ili aktivnosti tijekom kojih osobe lišene slobode ne bi cijeli dan boravile u prenapučenim sobama.

U zagrebačkom zatvoru izmjereno 30 Celzijevih stupnjeva

Nedavnim nenajavljenim posjetom pučke pravobraniteljice Zatvoru u Zagrebu, kada joj je u fokusu bila upravo vrućina, izmjerena je najviša temperatura koja je iznosila 30 stupnjeva Celzijevih.

Kaže da je temperatura bila nešto viša nego prije koju godinu kada je posjetila isti zatvor. Tada je izmjereno 28 stupnjeva Celzijevih, ali je vlažnost zraka, koja vrućinu čini težom i opasnijom za zdravlje, bila čak 70 posto.

Za zadnjeg obilaska ona je bila primjetno niža i „tome je sigurno pomoglo to što je Zatvor proveo našu raniju preporuku i ugradio rešetke na vrata svih soba“, smatra Šimonović Einwalter. Sada metalna vrata mogu biti otvorena veći dio dana pa zrak može cirkulirati.

U pojedinim kaznenim tijelima zatvorenici imaju hladnjake u sobama ili u hodnicima. Klima uređaji su postavljeni u hodnicima, a zatvorenicima se, kaže Šimonović Einwalter, omogućavaju i češće tuširanje. U svakom slučaju, s obzirom na velike vrućine i klimatske promjene, hlađenje prostorija postaje sve važnije.

Žali što Pravilnik o standardima smještaja i prehrane zatvorenika propisuje samo zimske temperature prostorija. One danju ne smiju biti niže od 22, a noću od 15 stupnjeva.

Njena je preporuka bila da se propišu i najviše temperature u prostorijama što bi poglavito imalo učinak na boravak osoba lišenih slobode i tamošnjeg osoblja ljeti. Nažalost, taj prijedlog prilikom donošenja pravilnika nije usvojen.

Jasno joj je da zatvorenici izdržavaju kaznu i da zatvor nije hotel, ali određeni uvjeti moraju postojati, a to je, kaže, i pitanje poštivanja ljudskih prava i međunarodnih standarda.

Vrućina može utjecati i na sigurnost

Ne trpe nesnošljive vrućine samo pritvorenici i zatvorenici, nego i tamošnji službenici te ostali zaposlenici. Iz Sindikata policije Hrvatske Hini je rečeno da visoke temperature znatno otežavaju svakodnevne zadatke pravosudnih policajaca, osobito u zatvorenim prostorima s ograničenom ventilacijom.

Vrućina povećava fizički napor, uzrokuje umor, dehidraciju i smanjenu koncentraciju. Sve to može utjecati na sigurnost i učinkovitost obavljanja poslova, koji su sami po sebi zahtjevni, a često i opasni.

Kažu da je posebno teško čuvarima i čuvanima u starijim objektima gdje se prostorije brzo zagrijavaju i sporije hlade pa uvjeti rada ljeti mogu biti izrazito zahtjevni.

Dodaju kako u novijim i rekonstruiranim objektima postoje sustavi klimatizacije i ventilacije u administrativnim i pojedinim zajedničkim prostorima, što znatno olakšava rad u ljetnim mjesecima.

Međutim, u većini starijih objekata rashladni sustavi nisu instalirani pa se koristi prirodna ventilacija ili ventilatori. Takav način pokušaja hlađenja u danima ekstremnih vrućina ne pruža dovoljnu zaštitu od toplinskog stresa.

Na pitanje primjenjuju li se posebne mjere zaštite osoblja tijekom toplinskih valova poput skraćenog radnog vremena, odgovoreno je da unatoč tome što se osigurava dostupnost pitke vode i potiče kraće zadržavanje na izravnom suncu tijekom vanjskih aktivnosti, kraće smjene ne primjenjuju.

Rad se odvija prema uobičajenom rasporedu, uz prilagodbe gdje je to moguće, primjerice prilikom obavljanja fizički zahtjevnijih zadataka u ranijim satima dana.

Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kažu da su svjesni problema visokih temperatura u zatvorskom sustavu. Dodaju kako se mjerenja temperature u kaznenim tijelima provode u skladu s internim protokolima, a vrijednosti se razlikuju ovisno o lokaciji, orijentaciji objekta, konstruktivnim značajkama i opremi prostora.

Ministarstvo: Izrađuje se projektna dokumentacija za sva kaznena tijela

Tijekom ljetnih mjeseci u pojedinim prostorijama, osobito onima izloženima izravnom sunčevom zračenju, zabilježene su temperature koje prelaze optimalne uvjete za boravak, što potvrđuje potrebu za sustavima klimatizacije i ventilacije.

Stoga se izrađuje projektna dokumentacija za sva kaznena tijela, koja obuhvaća ugradnju novih ili modernizaciju postojećih sustava klimatizacije, grijanja i ventilacije. Cilj je poboljšanje uvjeta boravka osoba lišenih slobode i rada službenika zatvorskog sustava.

Napominju kako se u nedavno rekonstruiranim Kaznionicama u Požegi te u Lipovici-Popovači provela i klimatizacija, a trenutno su pred završetkom i radovi postavljanja klima uređaja u Zatvoru u Splitu.

Naglašavaju da je tijekom 2025. godine u Državnom proračunu za potrebe rekonstrukcije objekata za smještaj zatvorenika, a koja uključuje i klimatizaciju, osigurano približno 7,7 milijuna eura. Domeću kako će se preporuke, odnosno mjere pučke pravobraniteljice provoditi sukcesivno.

Tempo će, kažu, određivati proračunske i tehničke mogućnosti, počevši od objekata s najizraženijim potrebama. Hrvatska trenutno ima sedam kaznionica, 14 zatvora i dva odgojna zavoda.