UGROŽENI VINOGRADI

KATASTROFA U PODRUMIMA Neprodano 80 posto vina, traži se hitna intervencija države

Edi Prodan

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Proizvođači žlahtine iz Vrbnika i Pavlomira imali su podatke koji se kreću čak i do 90-postotnog pada prodaje tako da je njima upitna cjelokupna ovogodišnja berba



RIJEKA – Nakon provedenog istraživanja Hrvatske gospodarske komore postalo je i službeno: hrvatski vinari u prvih šest mjeseci bilježe pad prodaje vina od 80 posto!


Projekcije na čitavu godinu, a do njih se došlo temeljem stavova i proračuna samih vinara, govori kako će pad iznositi oko 60 posto.


Dašak optimizma u odnosu na procjene od prije mjesec dana unijele su najave ipak nešto bolje turističke sezone od one koja se očekivala s prijelaza travnja u svibanj.




Dodatni vjetar u leđa unio je i sam premjer Andrej Plenković koji je danas istaknuo kako su u cijelosti otvorena turistička vrata Hrvatske za goste iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Litve, Latvije, Estonije, Poljske, Slovačke, Češke te najvažnije – Njemačke.


Nedovoljne mjere


Ipak, sve je to nedovoljno jer je kriza uzrokovana koronavirusom toliko snažno pogodila vinogradarsko-vinarski sektor, pa je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.


– Komora je predložila da se najveći dio od 43 milijuna kuna potpora usmjeri na smanjenje zaliha kroz destilaciju viškova vina, uz potporu od pet kuna po litri na bazi od 11 posto alkohola. Minimalna prijava za destilaciju bila bi pet tisuća litara, maksimalna do 30 posto zaliha.


Ostatak bi se koristio za krizno skladištenje, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, napomenuvši da prijedlog uključuje i povoljnu kreditnu liniju za vinare kroz HBOR i Hamag Bicro, uz prihvatljive instrumente osiguranja i kamate, ročnost od pet godina i poček od godinu dana.


Ono što smo već i prije imali kao informaciju je činjenica da su još pogođeniji vinski podrumi u zoni Istre i Kvarnera jer je njihova prodaja kroz turistički sektor još i veća. Primjerice proizvođači žlahtine iz Vrbnika i Pavlomira imali su podatke koji se kreću čak i do 90-postotnog pada prodaje tako da je njima upitna cjelokupna ovogodišnja berba.


Oni naprosto bez pomoći države nema ju gdje s neprodanim vinom tako da bi se uz tragediju koju bilježimo u podrumima, slična katastrofa mogla početi događati i u – vinogradima. Spominje se čak i mogućnost “zelene berbe” odnosno drastično smanjenje, uništavanje tek formiranih grozdova!


Gomilaju se zalihe


Smanjenje opće potražnje, blokada HORECA kanala i izostanak prave turističke sezone kao značajnog generatora potrošnje te poteškoće u plasmanu u članice EU i treće zemlje, drastično će smanjiti potrošnju vina. Gotovo sve vinarije preko 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu. Trenutno se gomilaju zalihe vina, što je posebice izraženo kod većih i velikih proizvođača vina, a zbog toga se onda javlja i manjak skladišnih kapaciteta.


Likvidnost vinara i vinogradara ubrzano slabi, što dovodi u pitanje financiranje tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkup grožđa berbe 2020. od kooperanata. Brojne vinarije mogle bi se naći na rubu održivosti zbog pada cijena i blokade prodaje te bez pomoći države.


Europska komisija izmijenila je zakonodavni okvir koji omogućuje primjenu izvanrednih mjera za vinarstvo i vinogradarstvo. Izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. godina omogućila bi se primjena izvanrednih mjera potpore za stabilizaciju tržišta vina – Destilacija vina u slučaju krize i Potpora za krizno skladištenje vina.


Nacionalni program temeljni je dokument koji utvrđuje kako se i zašto koriste sredstva namijenjena sektoru vinarstva i vinogradarstva iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda.