S prvim danom rujna počinje nova pedagoška godina, a početak rada svih vrtića u Hrvatskoj nikada nije bio kaotičan kao sada. Razlog nereda u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja neke su stare boljke, ali i nove koje je donio novi Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Upravo zbog tog Zakona struka je ovog proljeća glasno negodovala, odgojitelji su prvi put u povijesti izašli na ulice, ali nitko ih nije slušao.

Stari problemi udruženi s novima čine cijeli sustav neodrživim, dovode do cijelog niza nelogičnosti koje stvaraju kaos pa će krajem rujna hrvatski odgojitelji ponovno na ulice i to, objašnjava predsjednica Udruge Sidro koja okuplja 23 tisuće odgojitelja, Katarina Turković Gulin, zbog uvjeta koji se pružaju djeci, uvjeta rada odgojitelja te zbog konstantnog kršenja Zakona o radu.

Čudne odluke

– Pred nama je još jedna pedagoška godina u kojoj se, na nacionalnoj razini, nismo približili zakonskoj obvezi poštovanja odredbi Državnog pedagoškog standarda.

Ponajprije se to odnosi na broj djece uključene u odgojne skupine, koji je u gotovo svim hrvatskim vrtićima značajno veći od dopuštenog.

Gotovo da i nema grada koji je uspio upisati svu djecu, držeći se pritom Državnog pedagoškog standarda. I nije taj standard nerealan ili neprovediv, ovo stanje nastalo je jer smo 30 godina zaboravljali na vrtiće.

Neki su osnivači donijeli odluke da se sva djeca upišu, pa imamo odgojne skupine koje broje i 30 ili više djece. Najteže je u jasličkim skupinama, gdje u mnogim vrtićima danas više nije iznimka upisati 20 do 24 djeteta jasličke dobi.

Upisati 19 jasličara, osnivači drže prihvatljivim, ne shvaćajući koliko je to ozbiljan sigurnosni i razvojni problem. Djeca nemaju prostora za kretanje, nemaju potrebnu pažnju odgojitelja, nemaju dovoljno didaktičkog materijala.

Razumijemo da su jaslice osnivačima skupe upravo zbog mogućnosti upisa malog broja djece i velikih prostornih zahtjeva, no jaslice su potrebne.

Pokušali smo ukazati na veliki sigurnosni propust, jer s tom djecom u smjeni radi samo jedan odgojitelj. Dijete nikada ne smije biti bez nadzora odrasle osobe, no zapošljavanjem samo jedne osobe u smjeni, prisiljava se odgojitelja da postupa nezakonito.

Dok obavlja njegu djeteta u prostoru za njegu, dok pomaže djetetu u kupaonici, ostala djecu u sobi su bez nadzora.

Zapošljavanje dodatnih kadrova, na način da odgojitelj nikada nije sam u smjeni, nužno je, objašnjava Turković Gulin.

Problematično je i zapošljavanje učitelja u dječjim vrtićima.

Vaučeri za učitelje

– Novi Zakon na snazi je od svibnja ove godine. Udruga Sidro prima svakodnevno brojne upite ravnatelja koji se nalaze u problemu zbog onoga što zakon propisuje, a nije moguće ili nije jasno na koji način provesti.

Primjerice, zakon jamči učiteljima zapošljavanje na ugovor od dvije godine, u kojem roku moraju upisati i završiti dodatno obrazovanje za zvanje odgojitelja.

No Ministarstvo znanosti i obrazovanja tek treba donijeti pravilnik kojim će se jasnije odrediti način dodatnog obrazovanja učitelja.

Za sad nema informacija sa sveučilišta, jesu li spremni provoditi programe koji proizlaze iz ovoga zakona.

Svakojake priče se mogu čuti, poput primjerice izdavanja vaučera učiteljima za ovakvu vrstu doškolovanja, što će zasigurno dodatno diskriminirati odgojitelje.

Odgojitelji studij moraju prvo upisati, pa platiti, završiti ga u cijelosti i tako steći zvanje. A učitelji? Vaučeri? Posebni, skraćeni programi?

Nije li to pogodovanje jednoj maloj skupini građana? Dok istovremeno gotovi, postojeći odgojitelji ne mogu dobiti pripravništvo, ne mogu dobiti stalnije, sigurnije zaposlenje.

Od 278 planiranih potpora za mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojom se financira osposobljavanje za samostalan rad, u Hrvatskoj je tom mjerom obuhvaćeno samo 70 odgojitelja pripravnika.

Nema uputa i tumačenja, postoji samo zakonska obveza koja vrtićima kaže da učitelji imaju pravo biti zaposleni na rok od dvije godine, umjesto prijašnje odredbe koja je dopuštala da se zaposle kao nestručna zamjena na 5 mjeseci, upozorava predsjednica Sidra.

Međutim, ni to nije sve, jer zbog novog Zakona problem zapošljavanja pomoćnika i komunikacijskih posrednika za djecu s teškoćama u razvoju eskalira.

Velika nepravda

– Problem je edukacija tih kadrova, njihovo zapošljavanje i financiranje. Konkretno, kada liječnici djetetu odrede potrebu za pomoćnikom, tada tu odluku liječnika propituje vrtić, osnivač, i tek ako je njihova procjena potvrdna, ako osnivač to želi, može djetetu dodijeliti pomoćnika.

Tog pomoćnika osnivač mora i platiti. Naravno, osnivači to ne mogu, ne žele, ne mare. I ne moraju. Problem je i uključivanje djece s teškoćama u odgojne skupine, o čemu odluke donose povjerenstva vrtića, sastavljena od članova bez potrebnih znanja i kompetencija.

Sama ideja da neko povjerenstvo u vrtiću propituje nalaz medicinskog stručnjaka, specijaliste, nije ispravna. No zakon tako propisuje, iznosi Turković Gulin.

Zaključujući kako je Zakon donio kaotičnu situaciju i nered oko niza pitanja kaže da su odgojitelji na to upozoravali od trenutka kad je prijedlog zakona ušao u javno savjetovanje.

– Tražili smo da takav Zakon ne bude izglasan, inzistirali na promjenama, no sada je zakon tu, Ministarstvo šuti, a mi se opet snalazimo sami, radeći u najboljem interesu naše djece.

Sve je veće nezadovoljstvo zaposlenih u vrtićima, sve su jasniji razmjeri nepoštovanja Zakona o radu, Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državnog pedagoškog standarda.

Sve je veći pritisak, sve veća diskriminacija, sve je teže prihvatiti veliku odgovornost za malu plaću, i sve više odgojitelja napušta struku.

Pripremamo postupak ocjene ustavnosti Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, a zbog velikog nezadovoljstva i odgojitelja i roditelja koji razumiju što sve ovo znači za njihovu djecu, za jesen možemo najaviti nove, masovnije prosvjedne aktivnosti.

Netko nas mora čuti, jer već godinama gledamo isti scenarij, čiji ishodi daju sve goru i goru situaciju u praksi, zaključuje predsjednica Sidra.

Primorje, Gorski kotar i Istra poštuju standard

Situacija je nešto bolja u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, jer se ipak nastoji poštovati Državni pedagoški standard, kaže da gotovo trostruko više upisanih jasličara u jednoj odgojnoj skupini više ne izaziva šok, jer je to postalo uobičajeno te cijela Hrvatska krši zakonske propise.

Sada se na te probleme nadovezao i novi Zakon koji je deficit odgojitelja odlučio riješiti dvogodišnjom prekvalifikacijom učitelja čime se odgojiteljska struka osjeća degradirano.

No i to je rješenje još uvijek samo mrtvo slovo na papiru, jer iako je Zakon usvojen u svibnju još uvijek nitko ne zna kako će ta prekvalifikacija učitelja izgledati.

Na potezu Ministarstvo znanosti

Sveučilišta, kaže rektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Marta Žuvić, traže način na koji omogućiti prekvalifikaciju učitelja.

Već je održano nekoliko sastanaka, a u rujnu se očekuju novi sastanci s resornim ministarstvom. Da je sada na potezu Ministarstvo znanosti i obrazovanja slaže se i dekanica Učiteljskog fakulteta, prof. dr. Lidija Vujičić, koja objašnjava da su odgojitelji regulirana profesija i prema toj analogiji poslodavac je taj koji treba regulirati razlikovne kolegije za učitelje.

– Ključne stvari su ostale nedorečene. Čekamo jesen i daljnju proceduru zakonodavca.

Naš je fakultet prije četiri godine, upravo zbog deficita odgojitelja, uveo izvranredni studij i omogućio učiteljima da uz priznavanje dijela kolegija steknu kompetencije odgojitelja.

To se pokazalo dobrim, kvota se svake godine popuni pa je tako popunjena i ove godine, kaže prof. dr. Vujičić.

Promjene pravila preko noći

Iako se najavljuje da će dio problema vezanih za nedostatak kapaciteta, riješiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u Sidru su mišljenja da se to neće dogoditi, jer velike su razlike u najavama i pripremama za poziv u okviru Nacionalnog plana, u odnosu na ono što se, nakon dosta kašnjenja s objavom poziva, u njemu i našlo.

– Vlada je poticala jedinice lokalne samouprave na pripremu projekata unaprijed, tvrdila kako će troškovi biti priznati, kako neće biti potrebno osigurati sredstva iz njihovih proračuna, kako prednost ima gradnja novih vrtića.

Kad je poziv izašao, troškovi pripreme projekata se ne priznaju, prednost imaju projekti rekonstrukcije postojećih kapaciteta, a ne gradnja novih vrtića, dok jedinice lokalne samouprave ipak imaju obvezu osigurati dio sredstava, iako je bilo najavljeno financiranje projekata iz Fonda u cijelosti.

Mnogi projekti sada ne udovoljavaju pozivu, mnoge jedinice lokalne samuprave odustaju od provedbe planova, ističu u Sidru.