Da situacija ne štima ni u zastupničkom klubu HDZ-a pokazali su događaji zadnjih nekoliko tjedana. Naime, nikako se nije mogao skupiti kvorum koji bi petkom odglasao raspravljene zakone. Iako Domoljubna koalicija i Most zajedno imaju 80 zastupnika, kvorum je 76, iz raznih razloga uvijek bi netko nedostajao. Vrhunac je bilo ono što se dogodilo prije osam dana kada je predsjednik kluba Ivan Šuker ipak odlučio riskirati iako je u sabornici bilo samo 75 zastupnika vladajuće koalicije. Navodno se Šuker bio dogovorio s predsjednikom Narodne stranke reformista Radimirom Čačićem da on bude 76 zastupnik koji će držati kvorum. Zauzvrat je Čačiću navodno bilo obećano da će glasovanje o izmjenama zakona po kojem bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić ostaje bez ureda biti pomaknuto na kraj dnevnog reda. U tom slučaju bi Čačić prije početka glasanja o Mesiću mogao izaći iz dvorane i tako srušiti kvorum kod te točke. Međutim, iz nepoznatih razloga Čačić se nije držao dogovora pa je izašao zajedno s cijelom oporbom ostavivši Šukera i HDZ na suhom. Isti dan se dogodio i slučaj s imenovanjem Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Naime, na sjednici Odbora za izbor i imenovanja prošlog je petka izglasano da će Šuker biti član NO-a. Međutim, ta se točka nije pojavila na plenarnoj sjednici. Usto, istog su dana ostavke na poziciju potpredsjednika kluba dali Gordan Jandroković i Davorin Mlakar. Nakon svega toga pojavilo se i pitanje može li Šuker ostati na poziciji predsjednika zastupničkog kluba. Karamarko je u svojim izjavama dao naslutiti da nije nemoguća smjena dok je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić dao puno pomirljiviju izjavu.

U HDZ-u kažu da u njihovu korist ide i činjenica da će oporba morati prikupiti 76 glasova što će biti gotovo nemoguća misija ako Most ostane barem suzdržan. Osim toga, vjerojatno je da Povjerenstvo neće utvrditi da je Karamarko bio u sukobu interesa već da će odluka biti ili oslobađajuća za Karamarka ili u najgorem slučaju sadržavati upozorenje da dužnosnik u ovakvim slučajevima treba biti jako pažljiv.

– Zakon je tako napisan da ne omogućuje da se donese odluka da je Karamarko bio u sukobu interesa. U to vrijeme kada je objavljeni ugovor bio na snazi Karamarko nije bio u poziciji utjecati na politiku Hrvatske prema MOL-u iz jednostavnog razloga jer nije bio na vlasti već u oporbi, kažu u HDZ-u.

Stoga se u HDZ-u vjeruje da će njihov predsjednik iz ovog slučaja izaći prilično ugruvan, ali ipak ostati na poziciji prvog potpredsjednika Vlade. Međutim, čini se da se u HDZ-u ipak ne žele previše izlagati kada je u pitanju afera MOL. Prije dva tjedna u Saboru je govoreći uime stranke, Peđa Grbin (SDP) grubo napao Karamarka optužujući ga za korupciju i naglašavajući da, što se tiče mutnih poslova, nema nikakve razlike između HDZ-a kojeg je vodio Ivo Sanader i ovog kojeg sada vodi Tomislav Karamarko.

Greška u koracima

Kada je nakon njega riječ uzeo predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Ivan Šuker očekivao se žestoki uzvrat. Međutim, Šuker se tek zadovoljio time da kaže da nije na saborskim zastupnicima da sude o nečijoj krivnji. Sve u svemu, saborski zastupnici HDZ-a nisu se baš pretrgli oko javne obrane svog predsjednika. Ovog je tjedna navodno bio veliki problem pronaći člana HDZ-a koji bi pristao otići u emisiju HRT-a »Otvoreno« u kojoj je bilo riječi o aferi MOL. Jedini koji je žestoko ustao u obranu Karamarka bio je predsjednik zagrebačkog SDP-a Andrija Mikulić, ali i to se pokazalo kontraproduktivnim. Naime, Mikulić je u svom napadu na Miru Bulja, zastupnika Mosta koji je zatražio da se Karamarko izjasni o cijeloj aferi, koristio podatke iz njegovog zdravstvenog kartona. A budući da je Bulj tijekom Domovinskog rata bio u 4. gardijskoj brigadi Mikulić si je na vrat navukao brojne braniteljske udruge, među njima i onu koja okuplja bivše pripadnike gardijskih brigada.

Osim afera i problema s Mostom, HDZ opterećuje i odnos dvojice najjačih ljudi stranke. Da tu nije baš sve u redu vidi se iz toga što se Brkić kandidirao za zamjenika predsjednika stranke. Stvar je u tome da je to pozicija na koju ga biraju izaslanici na izbornom Saboru što znači da ne ovisi o dobroj volji predsjednika stranke. S druge strane funkcija glavnog tajnika ovisi o predsjedniku stranke koji predlaže osobu za tu funkciju.

Kako se izborni Sabor približava tako su sve češći javni nastupi Karamarka i Brkića u kojima inzistiraju na tome da među njima nema nikakvih sukoba, te da je stranka jedinstvena kao nikad.

– Naši su odnosi prijateljski, a priču o tobože »narušenim odnosima« uporno plasiraju neki koji bi voljeli da je tako i koji žele naštetiti HDZ-u. Još jednom poručujem tim dušobrižnicima da se ne muče s konstruiranjem i plasiranjem takvih glasina jer – uzalud im je trud. Predsjednik Karamarko i ja, uz to što smo prijatelji, dijelimo zajedničku viziju bolje Hrvatske pa je i to ono što nas jako povezuje, rekao je Brkić nedavno u razgovoru za jedne dnevne novine.

Izbjegavanje sukoba

U ovakvim slučajevima jako mali broj izaslanika dolazi na Sabor neopredijeljen. U većini slučajeva dolaze s gotovom odlukom za koga će glasati. Više o tome će se znati početkom sljedećeg tjedna.

U HDZ-u se očito boje da bi tijekom zadnjih desetak dana prije Sabora moglo doći do sukoba unutar stranke vezano za repozicioniranje raznih struja u najvišim stranačkim tijelima. Stoga su vodeći ljudi stranke svojim izjavama odlučili smanjiti tenzije, barem na razini medijskih nastupa. Naime, usred afera kojima je opterećen predsjednik stranke, te sukobima s Mostom, HDZ si naprosto ne može priuštiti javni unutarstranački sukob.