RIJEKA – U slučaju Ine tvrdi se da je prva dojava stigla upravo iz banaka koje su prve primijetile neobične i sumnjive transakcije na računu klijenta. Taj slučaj iznova je aktualizirao ulogu banaka u procesu provjere transakcija te sprečavanja eventualnih kriminalnih radnji koje se mogu otkriti praćenjem traga novca. Banke podliježu bankarskoj tajni, no isto tako su, podsjeća Hrvatska narodna banka odgovarajući na naš upit, obveznici provođenja mjera, radnji i postupaka propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Te mjere uključuju provjeru svake sumnjive transakcije bez obzira na iznos, ali i konkretne razine iznosa prilikom kojih je banka dužna reagirati.

– Mjere dubinske analize provode se, između ostalog, prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa sa strankom (fizičkom/pravnom osobom), pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, i onoj koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1.000 eura, ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci, i uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije, tumači HNB. Kaže da se podaci o izvoru sredstava prikupljaju pri uspostavljanju poslovnog odnosa prema potrebi.

Zakonski cenzusi

– Dodatno, banka je dužna prikupiti podatak o izvoru sredstava pri uplati gotovine u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj, i uvijek u slučajevima kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na vrijednost transakcije i izuzeća propisana Zakonom, tumači HNB.

– Banke su dužne obavijestiti Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj, te o svakoj sumnjivoj transakciji (provedenoj ili neprovedenoj) bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, odnosno sumnjivim sredstvima bez obzira na njihov iznos te radi li se o klijentu banke ili ne, podsjećaju u HNB-u. Kažu i da u smislu izvještavanja o transakcijama, HNB ne zaprima obavijesti o pojedinim transakcijama provedenim u bankama, već su banke sukladno odredbama Zakona dužne obavijestiti Ured. Dakle, kako je iz ovoga razvidno, iznosi iznad 200.000 kuna automatski se šalju na provjeru Uredu. Pretpostavlja se da će uloga banaka u dijelu provjere porijekla imovine i svih većih transakcija, ali i onih potencijalno sumnjivih bez obzira na iznos, dodatno porasti u narednom razdoblju, kada se očekuje da će građani kunske viškove koje čuvaju kod kuće pojačano donositi u banke, Poštu ili Finu, radi konverzije u euro. Procjene su da se u kućnim zalihama čuva oko 35 milijardi kuna, što naravno ne mora biti ništa sporno, no donese li se novac u sustav, dio transakcija doživjet će neke provjere. Iznosi iznad 200.000 kuna automatski će se prijavljivati Uredu za sprečavanje pranja novca radi provjere. Moguće je stoga da će se iznosi »cijepati«, disperzirati… Uglavnom, ističu u središnjoj banci, »donošenje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nije utjecalo na ‘cenzuse’ propisane Zakonom«. Oni dakle ostaju isti kako je navedeno, pri čemu su ključne točke provjere na 1.000 eura, a potom na 105.000 kuna, te iznad 200.000 kuna.

Primjer Zabe

HNB smo pitali i koliko se okvirno prijava godišnje iz banaka pošalje Uredu za sprječavanje pranja novca, te jesu li, prema njihovim izvidima, banke ažurne u tome. Treba naime podsjetiti na slučaj Zagrebačke banke koja je prije par godina bila novčano kažnjena zbog propusta u tim procedurama. Što je s time, je li još banaka u međuvremenu kršilo zakon u tom dijelu, koje su to banke, jesu li im razrezane kazne i o kojim je visinama kazni riječ, pitali smo HNB. Isto tako smo pitali i koliko tih prijava zaista i rezultira istragom za kriminalne aktivnosti. Ne znači, naime (a HNB je to i prije naglašavao), da iza svakog neprijavljivanja nužno stoji nešto nelegalno.

Prijaviti su banke dužne, ako to ne učine su odgovorne u smislu kršenja procedura, međutim, tek se konkretnim izvidima i istragama kasnije utvrđuje bit i sadržaj konkretne transakcije. Iz HNB-a su odgovorili da »u okviru svog djelokruga i nadležnosti HNB provodi nadzor nad primjenom preventivnih mjera i radnji sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka«.

– Tako je tijekom 2021. provedeno ukupno sedam neposrednih nadzora te je temeljem utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti HNB inicirao poduzimanje 34 nadzorne mjere prema subjektima nadzora, otkriva HNB, ograđujući se da su sve informacije u vezi s nadzorom dužni čuvati kao povjerljive. Međutim, ističu da HNB objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim kaznama prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je HNB ovlašteni tužitelj, uključujući i postupke u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.