Kad su inicirali i potom podržali ideju o kažnjavanju ratnih profitera, posebno onih koji su se usred rata obogatili na pretvorbi i privatizaciji na najbezobzirniji način, dok su drugi ginuli na ratištu, SDP-ovci sigurno nisu ni na kraj pameti mogli imati da bi se baš oni prvi mogli naći na udaru Zakona o nezastarijevanju djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Zakon je u Saboru izglasan 13. svibnja, a slučaj Linić pokazao je da se počeo primjenjivati praktički i prije nego je stupio na snagu, budući da je policija u Rijeci prethodne obavijesne razgovore uperene protiv čelnika i članova Kriznog štaba Rijeke, među kojima je i zastupnik Slavko Linić, počela provoditi i prije nego je zakon objavljen u Narodnim novinama.  

Linić se u toj priči našao temeljem anonimne prijave u kojoj ga se optužuje da je otuđio, ili nenamjenski raspolagao, sa 830.000 ondašnjih njemačkih maraka namijenjenih kupnji oružja, a na kraju utrošenih u popločavanje riječkog Korza. 

 Udar na oporbu

Instrument jedne vladajuće politike, dakle policija u sustavu HDZ-ove vlade, dirnula je odmah za početak u Rijeku, grad gdje je oduvijek na vlasti bio SDP i grad koji zahvaljujući i politici tadašnje lokalne vlasti nije 1991. godine doživio razaranja.

Naizgled, izravan politički udar na oporbu. No, pitanje je nije li time aktualna Vlada i samoj sebi, odnosno HDZ-u, otvorila Pandorinu kutiju, ako se zna samo nekoliko činjenica. 

Prvo, većina područja na kojima su se događala ratna razaranja u Hrvatskoj bila su pod kontrolom HDZ-a. 

Drugo, i vrapci na granama znaju da su se pretvorbe društvenog vlasništva tada odvijale uglavnom u režiji HDZ-ovih tajkuna, dok su se u SDP-ovim zonama kontrole ti procesi odvijali na »light« način, kroz tzv. menadžerske kredite kod banaka, što je svakako čišći proces u kojem su obično sudjelovali i zaposleni, odnosno mali dioničari.

Treće, i najvažnije, Hrvatska je u doba Domovinskog rata bila pod embargom uvoza oružja i praktički svo oružje koje je ikada kupljeno na bilo kojem tržištu, bilo je oružje sa crnoga tržišta. Niti jedan kanal nije bio legalan, osim oduzimanja naoružanja od JNA tijekom ratnih operacija i djelomično od bivše Teritorijalne obrane. 

 

Politička deklaracija

Dakle, postavlja se pitanje je li premijerka Jadranka Kosor ovim zapravo otvorila bokove vlastite stranke i njezinih ljudi.

Činjenica je da je Zakon o nezastarijevanju djela profiterstva i pretvorbe donesen na neki način i konsenzusom HDZ-a i SDP-a, jer proizlazi iz prošlogodišnjih izmjena Ustava i potom dopuna Kaznenog zakona, kojima se točno navodi katalog svih djela na koje se odnosi primjena toga zakona.

To je, međutim, bila politička deklaracija, a primjena toga zakona zapravo može zakačiti bilo koga tko je tada živio, ratovao ili radio, te postati temelj za opasnu pravosudnu praksu u režiji politike. 

* cijelu analizu pročitajte u prilogu Novog lista “Pogled” od 21.svibnja 2011.