ZAGREB – S namjerom da sektor gradnje montažnih i modularnih konstrukcija učini vidljivijim, Katarina Antešić nakanila je u svibnju organizirati sajam uvjerena da se radi o proizvodnoj grani u kojoj bi mogli biti europski predvodnici. No, kako uistinu diše sektor svih ovih godina!? Pokušali smo to doznati od čelnih ljudi dviju tvrtki različitih veličina, ali, čini se, sličnih razmišljanja.

Sad već daleke 2006. godine Grga Mrkonjić i Hrvoje Kuretić osnovali su tvrtku DOMUSplus. Kako kaže Mrkonjić, tad je montažna gradnja bila potpuno nepoznata i neprihvaćena u nas, ali je već uzimala priličan zamah u srednjoj Europi. Pritom napominje da ne treba našu montažnu gradnju miješati s onom američkom ili japanskom koju gledamo na televiziji.

Skandinavski stil

– Govorimo o srednjoeuropskom, odnosno skandinavskom stilu koji je puno masivniji i ujedinjuje prednosti klasične gradnje i montažne gradnje, kaže Mrkonjić.

Reći će Mrkonjić da je u tih prvih nekoliko godina od osnutka firme vladalo potpuno nerazumijevanje kakve su to kuće i što se to nudi, ali s vremenom, uz internet i edukaciju ljudi, sve je dovelo do toga da se počelo shvaćati što je to niskoenergetska montažna gradnja. Vrlo brzo, kaže, poslovanje je počelo eksponencijalno rasti. Posljedično, posljednjih pet godina tržište nema problema s prihvaćanjem montažne niskoenergetske gradnje, baš kao ni s prihvaćanjem da je to jedan drukčiji, reći će mnogi i napredniji, stil gradnje od klasičnog betona, zida ili cigle, kako se u nas većinom radi.

– Dovoljan vam je podatak da je u Sloveniji 20-ak posto, u Austriji i Njemačkoj čak 40-ak posto, Skandinaviji više od 60, 70 posto obiteljske gradnje energetski efikasne montažne gradnje, a govorimo o obiteljskim kućama ili manjim zgradama koje su izvedive u ovom sustavu, naglašava Mrkonjić.

Izgled kuće nakon samo četiri dana radova

Osnova te gradnje je drveni, nosivi skelet koji se u svojoj osnovi ispunjava materijalima kao što su nosive ploče i izolacije.

– Prednost takvog sustava gradnje je da daje energetsku učinkovitost puno veću nego klasična gradnja po jedinici volumena. Dovoljno je reći da je ovakav objekt do šest puta energetski efikasniji u istim gabaritima, s istom debljinom zidova u odnosu na onu koja bi se gradila po nekom starom načinu gradnje prošlog stoljeća, pojašnjava Mrkonjić.

Kao prednosti ove gradnje navest će i brzinu izgradnje, pa reći da se kuća od 150 do 200 »kvadrata« montira u jednom danu, osnove se završe u nekoliko dana, a kompletno se u Roh-Bau napravi u deset dana.

– Ono što je još jedna ogromna prednost je i preciznost, ne samo preciznost u proizvodnji, jer se sve to što se nacrta i napravi na strojevima jednako tako i montira. Nema šuma u proizvodnji, nema da je projektant nešto dogovorio, izvođač nešto shvatio, a onaj radnik na terenu izvodi na svoj način, ističe Mrkonjić.

Zato je među 80 zaposlenih u firmi DOMUS plus čak 30-ak inženjera, što prodajnih, što arhitekata, statičara. To znanje osigurava slijednost i kvalitetan protok informacija, od idejnog začetka do primopredaje objekta, ističe Mrkonjić.

Svi objekti moraju imati dokumentaciju baš kao i oni za klasičnu gradnju kako bi dobili valjanu dozvolu. Zapravo, kako kaže Mrkonjić, zakonski nema nikakve razlike između kuće od betona, od cigle ili kuća koje radi DOMUSplus.

Grga Mrkonjić

– Kod nas čovjek napravi kuću na tri kata, računa da će i drugo i treće koljeno živjeti u njoj, a onda svi odu negdje van i kuća ostane prazna. Vani je trend takav da je potpuno normalno čak na godišnjoj bazi, ako ne i brže, mijenjati životne prostore. Vani se ljudi ne vežu toliko za objekt. Ali ja bih rekao da idemo u tom smjeru. Uostalom, Slovenija je uvijek kasnila jedno deset godina za Austrijom, mi isto toliko za Slovenijom i sad smo došli u period kad više zaista nema problema s prihvaćanjem ovog proizvoda, kaže Mrkonjić.

Garancija 30 godina

Mlade, školovane obitelji, oni koji znaju da život u gradu nije više toliko kvalitetan, pogotovo oni koji su naslijedili ili kupili neku zemlju, oni su primarni kupci ovakvih kuća.

– A kad dođu kupci koji pitaju hoće li im unuci moći u kući živjeti, naš odgovor je definitivno: »Da.« Zakonski dajemo garanciju od 30 godina, a svi materijali su atestirani minimalno na 150 godina, kaže Mrkonjić.

No, struktura prihvaćanja montažne gradnje ipak nije svuda u Hrvatskoj ista. Prednjači Istra, dakako i zbog turizma.

– Druga grupa je zagrebački prsten, te mlade educirane obitelji koje traže životni prostor i neprihvatljivo im je u gradu dati tri, četiri, pet tisuća eura za »kvadrat« stana ako može kod nas dobiti praktički gotovu kuću za 1.500 eura po »kvadratu«. Treći je pojas Međimurja uz granicu sa Slovenijom, Mađarskom. Objekte radimo po Gorskom kotaru, Lici, ali ako idemo od Zadra do Dubrovnika, interes znatno opada, iako kvaliteta gradnje definitivno može odgovoriti uvjetima blizine mora i vrućinama, čak dapače. Dubrovnik je dobro tržište, ali tome je tako zbog pomoraca, ljudi koji su bili po svijetu i kojima također treba dobra i kvalitetna gradnja, kaže Mrkonjić.

Što je onda ono što ovu granu poduzetništva muči?

– Nesrazmjer ponude i potražnje, kaže Mrkonjić.

Ilustrira to brojkama.

– Mi smo trenutno na 150 objekata godišnje. To znači da praktički prodamo, proizvedemo i primomopredamo svaka dva dana objekt. A trenutna potražnja sigurno je višestruko veća od trenutnih kapaciteta, kaže Mrkonjić.

Kapaciteti jednostavno ne mogu rasti koliko raste tržište.

Može li tu kako pomoći država, ministarstvo? O tome Mrkonjić priča na primjeru obnove Banije. Kaže da je sve vrhunski počelo kada su Fakultet građevine i HKG sazvali renomirane proizvođače montažne gradnje i to ne samo one vezane za drvenu konstrukciju već i čeličnu, pa i modularnu gradnju te kontejnersku.

– Pitali su nas kako bismo mi pristupili samoj obnovi i svatko je dao svoje viđenje. Već tada je bilo rečeno da je potreba 4.000, 5.000 objekata. Početak ideje obnove je bio kvalitetan, ali kako je vrijeme protjecalo, zbog raznih razloga sama realizacija je nailazila na probleme, što operativne, što zakonske, što proceduralne, kaže Mrkonjić.

Zato smatra da je pristup trebao, ili možda mogao, biti drukčiji.

– Država je, možda, trebala izdefinirati jednu ozbiljnu parcelu i jednostavno napraviti jedan novi habitus, novo naselje, smatra Mrkonjić.

No, kaže Mrkonjić i to da je sva operativa njegove tvrtke spremna, da su spremni pomoći bude li trebalo i da mogu odgovoriti potrebama obnove ako se ukaže prilika, jer smatra da je ovakav modalitet gradnje idealan način za brzu i kvalitetnu obnovu.

Direktni marketing

Tvrtka Domiporta je manja od DOMUSPlus, ali zato, filmskim jezikom rečeno, radi dobar posao u Istri, gdje im poslovnicu vodi Leonarda Ahačić. Tvrtka je u suvlasništvu Tonija Vidana i Krunoslava Tadijančevića koji nam veli, slično kao i Mrkonjić, da ljudi danas razumiju da su montažne kuće visoke kvalitete.

– Mlade obitelji jednostavno sve više idu prema kupovini montažne kuće, naravno zbog brzine, a i zbog zdravog života, kaže Tadijančević.

Spomenut će on brzinu, zdravlje, ali i cijenu.

– Mislim da je cijena montažnih kuća još uvijek bolja nego cijena klasične gradnje, kaže Tadijančević.

Apostrofirat će i on istarsko tržište.

– Istra mi se čini najbolje upućena u montažnu gradnju. Ne mogu reći da drugi dio Hrvatske tako razmišlja, kaže Tadijančević.

Podsjetit će on i na to da montažna gradnja više nije samo prizemna i katnica, već su to danas i vrtići, škole, zgrade. Sva je, kaže, strašno napredovalo. Što se tiče vidljivosti sektora, kazat će da njegova tvrtka preferira direktni marketing. Zato tvrtka i ima poslovnicu u Istri, jer dok se kuća gradi, barem tri-četiri obitelji dođu vidjeti kako se to gradi, spaja, koji su materijali, koja je brzina gradnje. A što se kapaciteta proizvodnje tiče, zna Tadijančević što bi tu proizvodnju olakšalo.

– Znatno bi nam sve olakšalo da imamo mogućnost obrade drveta kod nas za kuće, da ga možemo kupovati u Hrvatskoj, a ne da ga moramo kupovati vani. Takva jedna manja firma radila bi manje-više za sve domaće proizvođače i imali bismo jeftiniju proizvodnju, bilo bi sve puno jednostavnije. Ovako je manje-više sve uvoz, veli Tadijančević.

Dvije tvrtke, a razmišljanja slična. Sektor je ovo koji može samo naprijed. Kojom brzinom ovisi o mnogočemu, sve se čini o životnom standardu svih nas ponajprije.