Zanimljivo je da nitko iz HDZ-a dok su bili na vlasti od 2003. do 2011. nije tražio izmjenu naziva parlamenta, a Reineru je to bilo prvo. I to u govoru u kojem se zalagao za prevladavanje povijesnih podjela, pita Jurjević
ZAGREB HDZ-ovac Željko Reiner, novi predsjednik Hrvatskog sabora, želi instituciji kojoj je na čelu vratiti naziv iz razdoblja NDH i između 1997. i 2000. godine, Hrvatski državni sabor. U prvom govoru nakon što je izabran, Reiner je rekao da, čim se stvore uvjeti, namjerava predložiti da se hrvatski parlament opet zove Hrvatski državni sabor. Nije pojašnjavao kome će to predložiti. Da bi se preimenovalo Sabor potrebno je, i to dvotrećinskom većinom, promijeniti Ustav, a Reiner nije među ovlaštenim predlagačima nego su to jedna petina zastupnika, predsjednik Republike i Vlada.
SDP, koji je bio glavni nositelj ustavnih promjena 2000. kad je Hrvatski državni sabor otišao u povijest, gotovo sigurno neće podržati Reinerovu zamisao, za koju se tako barem u ovom sazivu neće steći uvjeti. Naročito zato što su i Tomislav Karamarko i Božo Petrov rekli jučer da ne znaju ništa o najavljenoj inicijativi predsjednika Sabora.
– Prvi put za to čujem, ali respektiramo njegove prijedloge i o njima u svakom slučaju možemo razgovarati, izjavio je predsjednik HDZ-a. Šef Mosta kazao je da izmjena naziva parlamenta nije usuglašena unutar većinske koalicije a i da su mu ovakve stvari »manje bitne«. S druge strane, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima za to razumijevanje.
– Nisam se opterećivala nazivima, ali zašto ne. To podržavam, komentirala je predsjednica Republike.
U Ustavu donijetom 1990. parlament se zvao Sabor Republike Hrvatske, a onda je sedam godina kasnije Franjo Tuđman, u sklopu ustavnih promjena, inaugurirao Hrvatski državni sabor. »Oni što danas ne shvaćaju, ili ne mogu ili neće prihvatiti utemeljenost naziva Hrvatskoga državnog sabora, svrstavaju se, uvjeren sam ponajviše nesvjesno, u redove onih zaplašenih hrvatskih javnih djelatnika koji osluškuju umjesto svog naroda glas tuđih ako ne gospodara, a ono uzora«, kazao je Tuđman 18. prosinca 1997. povodom usvajanja ustavnih promjena i odgovorio na upozorenja iz dijela parlamentarne oporbe i javnosti da je Hrvatski državni sabor postojao u NDH. Ante Pavelić je to tijelo, u koje zastupnici nisu bili rezultat izbornog procesa, sazvao tri puta tijekom 1942. godine.
SDP-ovac Marin Jurjević bio je zastupnik kad je 2000. Ustav ponovno promijenjen, a Sabor dobio sadašnji naziv.
– Jasno je da Hrvatski državni sabor asocira na NDH i zato sam iznenađen Reinerovom idejom, posebno stoga što ona, zato što HDZ nema dvotrećinsku većinu, ne može biti realizirana. Zanimljivo je da nitko iz HDZ-a dok su bili na vlasti od 2003. do 2011. nije tražio izmjenu naziva parlamenta, a Reineru je to bilo prvo. I to u govoru u kojem se zalagao za prevladavanje povijesnih podjela. Ipak će HDZ, čini se, ići u ideološke obračune, rekao nam je Jurjević.
