Josipović je naglasio i da je antifašizam zajednička vrijednost svoj Europi te da je temelj i konstanta zajednice u koju ulazimo. »Bez antifašizma Europa nije Europa, a Hrvatska ne bi bila Hrvatska«, zaključio je predsjednik Republike na svečanosti pored Sisaka i današnji antifašizam definirao kao želju za demokracijom, zaštitom ljudskih prava i prosperitetom
ZAGREB Prisjećanjem na Sisački partizanski odred, antifašističku borbu, Domovinski rat i najavom skorog ulaska u Europsku uniju obilježena je proslava Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pored Siska. Predsjednik Republike Ivo Josipović iskoračio je i u sadašnjost. Iako nije imenovao na koga točno misli, prilično je izvjesno da se usprotivio referendumskoj inicijativi za promjenu Ustava i ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene. Josipović je konstatirao da je Drugi svjetski rat završio pobjedom antifašizma što je nepromjenjiva činjenica.
Oni koji ne mogu promijeniti povijest mogu promijeniti vrijednosti, sadržaj naše demokracije, naš Ustav, našu politiku. Takvima ćemo reći »ne«!
– Oni koji ne mogu promijeniti povijest mogu promijeniti vrijednosti. Mogu promijeniti sadržaj naše demokracije, naš Ustav, našu politiku. Takvima ćemo reći »ne« i oni koji misle da Hrvatska može biti nešto drugo, a ne antifašistička Hrvatska, grdno se varaju, poručio je Josipović. Jedini koji se trenutačno otvoreno zalažu za promjenu Ustava je Građanska inicijativa »U ime obitelji«, pa iako ju predsjednik nije imenovao, po svoj je prilici o njoj govorio.
Zajednička vrijednost
Josipović je naglasio da je antifašizam zajednička vrijednost svoj Europi te da je temelj i konstanta zajednice u koju ulazimo. »Bez antifašizma Europa nije Europa, a Hrvatska ne bi bila Hrvatska«, zaključio je predsjednik Republike i današnji antifašizam definirao kao želju za demokracijom, zaštitom ljudskih prava i prosperitetom.
Prije 72 godine hrabri ljudi su se oduprli neprijateljskoj okupaciji i domaćem izdajničkom režimu
Predsjednik Sabora Josip Leko ustvrdio je da su se prije 72 godine hrabri ljudi oduprli neprijateljskoj okupaciji i domaćem izdajničkom režimu koji je zaveo teror i rascjepkao i prodao hrvatski teritorij. Usporedio je Domovinski rat i partizanski pokret u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata i zaključio da je u oba slučaja riječ bila o odlučnoj borbi za slobodu i život u toleranciji, za suverenitet Hrvatske i obranu hrvatskog teritorija.
Sadašnjosti i skoroj budućnosti u Europskoj uniji nešto je više vremena u svom govoru posvetio ministar Mirando Mrsić, izaslanik predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Konstatirao je da je u šumi Brezovica osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda započeo otpor crnom zlu, a fašizam je nazvao i koncentratom zla. Mrsić je konstatirao da se za devet dana vraćamo kući, u europski dom u čijem je korijenu antifašizam.
Jeftin populizam
– Izazova je mnogo i danas, vrijeme je pogodno za one koji nude jeftin populizam i instant rješenja, upozorio je Mrsić.
Sudionike proslave koji su bili smješteni sa svečanoj tribini zbunila je »Oda radosti« koju je na kraju glazbenog programa izveo Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nakon prvih taktova završnog stavka Beethovenove simfonije, himne Europske unije, ustao je Tomislav Jakić, a za njim još desetak ljudi, među njima Ivan Fumić i Siniša Tatalović, dok je preostalih stotinjak uzvanika i dalje sjedilo i očito zbunjeno se pogledavalo u potrazi za odgovorom na pitanje ustati ili ostati sjediti prilikom izvođenja himne asocijacije čiji će član Hrvatska uskoro postati.
Nakon petnaestak sekundi ustao je predsjednik Ivo Josipović, a za njim su učas svi ustali. (T.P.)
U Brezovici je tradicionalno toplo dočekan bivši predsjednik Republike i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Stjepan Mesić. On je naveo da jača pritisak i prisutnost u javnosti neofašista što prolazi bez odgovarajuće reakcije. Po njemu je riječ o dobro osimišljenoj, organiziranoj i financiranoj kampanji.
Znakovi toga o čemu Mesić govori za njega su rasistički ispadi, stalna reciklirana kampanja blaćenja vođe antifašističke borbe Josipa Broza Tita, maturanti s rogatim »u« i križem, što Crkva ne osuđuje, te časopisi koji na naslovnicama objavljuju fotografije ustaških zločinaca. Mesić je na temelju toga zaključio da imamo renesansu ustaštva, odnosno fašizma, a to mora stati.
Odlikovanja Red Stjepana Radića za osobit doprinos antifastičkim temeljima Republike Hrvatske dobili su Nikola Budija, Branko Grošeta, Josip Imprić, Rudolf Kahlina, Branko Mišković, Nikola Opačić, Lovro Reić i Josip Žmak. (Hina)
