Dario Silić, šef Bina Istre

Još samo 500 metara do probijanja druge cijevi tunela Učka. Evo koliko će trajati putovanje od Zagreba do Pule

Marinko Glavan

Foto: M. LEVAK, Igor Kralj/PIxsell

Foto: M. LEVAK, Igor Kralj/PIxsell

Nakon probijanja nove cijevi, slijedi i obnova postojećeg tunela



Ovogodišnja je turistička sezona najavljivana kao potencijalno rekordna po pitanju dolazaka gostiju, a jedan od najboljih pokazatelja je promet na autocestama.


Kakva je po pitanju prometa situacija na istarskim autocestama, koliki je dosadašnji promet i koliki je u usporedbi s prošlom godinom pitali smo Daria Silića, direktora Bina Istre, koncesionara Istarskog ipsilona, mreže autocesta na najvećem hrvatskom poluotoku.


Protočnije i sigurnije


– Dosadašnji promet u 2023. godini u odnosu na promet u 2022. godini, zaključno do kraja lipnja, u porastu je za 10,7 posto.




S porastom prometa koji bilježimo od početka godine koji se dobrim dijelom objašnjava i ulaskom Hrvatske u Schengen te olakšanim dolaskom gostiju iz susjednih zemalja posebice vikendom u Istru preko graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, odlučili smo proaktivno investirati značajna sredstva u poboljšanje protočnosti na udarnim naplatnim mjestima.


Tako smo proširili naplatna mjesta u Umagu za dodatnih pet izlaznih i jednim ulaznim trakom, gdje su se ljeti javljale veće gužve vikendima te smo proširili naplatna mjesta ispred tunela Učka na istarskoj strani.


Kako bi dodatno osigurali protočnost, uveli smo i radove u trećoj smjeni na izgradnji druge cijevi tunela Učka kako bi što manje remetili promet preko dana. Zadnjih godina smo uložili dodatne napore da promoviramo ENC pakete plus i next koji, osim što nude bogate popuste, omogućuju brži i lakši prolaz kroz naplatne mjesta, a tome su dodatno pridonijele i akcije prodaje ENC uređaja po 50 centi


U proteklih nekoliko godina dovršene su dionice na istočnom kraku Istarskog ipsilona, u punom profilu autoceste. Kako se to odražava na sigurnost prometovanja Ipsilonom, je li sada sigurnije putovati Istrom?


– Jedan od motiva, rekao bih i najvažniji, za izgradnju odnosno dopunu na pun profil autoceste je povećanje razine sigurnosti prometovanja. Od puštanja u promet punog profila autoceste na tim se dionicama bilježi manji broj prometnih nesreća, a poglavito onih s najtežim posljedicama. Iz perspektive sigurnosti Istarski ipsilon je najsigurniji put za putovanje Istrom.


Uz pojačan rast prometa raste i broj prometnih nesreća, međutim puni profil autoceste definitivno je pridonio da se broj prometnih nesreća smanji na manje od polovine nekadašnjeg broja, a posebice broj poginulih u odnosu na poluprofil autoceste.


Bina Istra dodatnim mjerama i ulaganjima radi na smanjivanju prometnih nesreća. Tako akcije poput edukacija i sponzoriranje cestarine autoklubovima za mlade vozače, informiranje vozača o radovima, prometna signalizacija s desetinama djelatnika na stazama i ophodarima, ulaganje u izvanredno održavanje autoceste i tunela od više od tri milijuna eura godišnje tome izrazito doprinose.


Dupliranje tunela Učka i gradnja nove cijevi s 24 međuspoja će definitivno biti najvažnija investicija Bina Istre u povećanju sigurnosti prometovanja postojećom cijevi tunela Učka koja nema izlaze za nuždu te ćemo ulaganjem u novu cijev te obnovu postojeće cijevi tunela Učka postići potpuno usklađenost s EU direktivom o sigurnosti prometovanja dugim tunelima u EU iz 2004 godine.



Proboj u rujnu


Kako napreduju radovi na probijanju tunela, koliko je graditeljima još preostalo do probijanja nove tunelske cijevi?


– Izgradnja dionice Vranja – tunel Učka/portal Kvarner s odmorištem Kvarner, uključujući i drugu cijev tunela Učka, u cilju njezine dopune na puni profil započela je u prosincu 2020. godine, a njezino puštanje u promet očekuje se polovinom 2024. godine. Mogu reći da radovi napreduju zadanom dinamikom, te je trenutno realizirano 90 posto iskopa, odnosno 5.053 metara od ukupno 5.630 metara. Iskopano je i 20 poprečnih prolaza od ukupno 24 projektirana.


Izgradnjom poprečnih prolaza bit će udovoljeno zahtjevu Direktive 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži za osiguravanje izlaza za slučaj opasnosti što omogućuje korisnicima tunela napuštanje tunela bez svojih vozila i dolaženje do sigurnog mjesta u slučaju nesreće ili požara te pružaju također pješački pristup do tunela za hitne službe.


Istovremeno s iskopom izvode se i radovi na betoniranju sekundarne tunelske obloge. Očekujemo da će proboj druge cijevi tunela Učka biti tijekom rujna, za manje od tri mjeseca. Svakako ovu prognozu treba uzeti u obzir pod pretpostavkom da se ne pojave zbilja ozbiljne, nepredvidive geološke okolnosti tijekom preostale duljine iskopa.


Nakon probijanja, slijedi i opremanje tunela, koliko će ono potrajati i kada će prvi automobili proći novom cijevi?


– Opremanje nove cijevi tunela najsuvremenijim sigurnosnim sustavima senzorike, ventilacije, protupožarne zaštite, nadzora i upravljanja prometa, komunikacija, signalizacije i drugom opremom predviđeno je izvršiti u roku od godine dana od samog proboja. Očekujem da će otvaranje nove tunelske cijevi za promet biti tijekom ljeta 2024. godine što odgovara ugovorenim rokovima s izvođačem radova.


Kvarnerska dionica


Nakon tunela, s kvarnerske strane započeli ste i s projektom gradnje punog profila do Matulja? Kolika je vrijednost tog projekta i do kad će taj dio radova potrajati? Koji će se sve objekti graditi na tom dijelu autoceste?


– Zapravo radovi na kvarnerskoj dionici Istarskog ipsilona započinju simultano s odvijanjem radova izgradnje nove tunelske cijevi. Radi se o novoj investicijskoj fazi koja uz spomenutu dionicu tunel Učka – Matulji isto tako uključuje i izgradnju drugog mosta Mirna i vijadukta Limska Draga.


Vrijednost opisane faze je nešto više od 200 milijuna eura.


Očekuje se početak radova u drugom polugodištu ove godine u trajanju od 38 mjeseci. Potpisivanjem izmjena i dopuna ugovora o koncesiji s ministrom Butkovićem, uz podršku Vlade RH otvoren je put u realizaciji ovog važnog projekta na svobuhvatnom Ten-T koridoru za dodatno spajanje Istre s PGŽ-om i ostatkom RH, čime će se povećati protočnost i ubrzati putovanje te spojiti Istarski Ipsilon u punom profilu autoceste s mrežom autocesta pod upravljanjem HAC-a u Matuljima, tako da će korisnici moći putovati od Pule do Zagreba za dva i pol sata, bez zaustavljanja.


S obzirom na inflaciju, jeste li morali korigirati procijenjene vrijednosti radova na tunelu i na dionici do Matulja? O kolikoj je korekciji riječ?


– Ugovori o građenju novih dionica koje je Bina Istra do sada sklapala su po modelu »ključ u ruke« što znači da je vrijednost radova unaprijed utvrđena te rizik povećanja troškova snosi izvođač.


Vrijednost radova faze 2B2-1 (Novi čvor Vranja – odmorište Kvarner) je na razinama iz 2020. kada je i započela izgradnja te do sada nismo korigirali cijenu niti platiti dodatnu cijenu izvođaču za dovršetak druge cijevi tunela Učka.


Što se tiče dionice od odmorišta Kvarner do Matulja, uključujući most Mirna te vijadukt Limska draga, ugovor je također sklopljen po modelu »ključ u ruke« s time da je predviđeno priznavanje samo dijela inflacije do predviđene ograničene razine prema tržišnoj praksi.


Kako Bina Istra financira ove projekte?


– Koncesionar Bina Istra izgradnju, odnosno dovršetak dionice pod-faze 2B2-1 koja obuhvaća izgradnju druge cijevi tunela Učka i odmorišta Kvarner, kao i izgradnju Pod-faze 2B2-2, odnosno zgradnje drugog kolničkog traka od portala Kvarner tunela Učka do čvorišta Matulji, dionice duge gotovo 10,3 kilometara te proširenja odmorišta Kvarner i Pod-faze 2B2-3, izgradnje drugog mosta preko rijeke Mirne te vijadukta Limska draga, financira kreditnim »club-deal« aranžmanom u kojem sudjeluju domaće i inozemne banke bez državnih jamstava. Ukupan iznos duga Bina Istre je veći od milijarde eura koji se treba otplatiti do kraja koncesije.


Hoćete li s obzirom na povećanje troškova i uložena sredstva tražiti i dodatno produženje koncesije za Istarski ipsilon?


– Europska komisija, točnije Glavna uprava za tržišno natjecanje je odobrila kao i sve mjerodavne institucije i Vlada RH, prema pravilima EU-a o državnim potporama i hrvatskom zakonodavstvu, početkom 2023. godine produljenje koncesije za dodatne tri godine tako da sada koncesija traje najkasnije do 15. prosinca 2041. godine.


Produljenje koncesije će uz poboljšavanje kreditnih uvjeta postojećeg duga te novog kapitalnog ulaganja u Pod-fazu 2B2-2 i Pod-fazu 2B2-3 te duga u iznosu preko 200 milijuna eura omogućiti lakše uredno servisiranje duga prema zajmodavcima, iako ulaganjem u gradnju novih dionica poput nove cijevi tunela Učke, vijadukata Mirna i Limska draga nije planirano povećanje prihoda od cestarina dok će se troškovi financiranja, upravljanja i održavanja koncesionara Bina Istre znatno povećati zbog tih dionica.


Naplata cestarine


Jeste li ove godine povećavali cijenu cestarina na Ipsilonu, i u kojem iznosu?


– Usprkos negativnom utjecaju bolesti COVID-19 te rekordnim iznosima inflacije, cijene cestarine su se 1. siječnja 2023. konvertirale u euro sukladno zakonskim odredbama bez dodatnih povećanja.


S obzirom na to da su se u proteklim godinama cijene cestarina pojedinih dionica mijenjale sukladno dovršetku izgradnje i puštanja u promet svake pojedine poddionice u punom profilu prema novoj kilometraži, bitno je istaknuti kako je za vrijeme trajanja COVID-19 kao mjeru pomoći učestalim korisnicima koji tranzitiraju novoizgrađenim dionicama Bina-Istra u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture do kraja 2022. godine primjenjivala povećanje popusta sa 30 posto na 40 posto kao privremenu mjeru pomoći korisnicima u njihovom svakodnevnom putovanju.


Kad smo kod naplate cestarina, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture najavilo je uvođenje novog sustava naplate koji će pokrivati autoceste u cijeloj Hrvatskoj, neovisno o koncesionaru. Jeste li spremni za uvođenje novog sustava, što će on značiti za Bina Istru u financijskom smislu, a što za radnike Bina Istre koji rade na naplatnim kućicama? Hoće li ti ljudi ostati bez posla?


– Projekt uvođenja novog sustava naplate cestarine podrazumijeva naplatu cestarine uz slobodan protok vozila bez rampi, a koji ima za cilj povećati protočnost prometa što je izuzetno bitno posebice tijekom ljetne sezone i dolazaka velikog broja domaćih i stranih turista.


Sam projekt je u procesu javnog natječaja koji provode Hrvatske autoceste d.o.o. te će se po okončanju natječaja i zaprimanju ponuda sagledati daljnje mogućnosti oko realizacije novog rješenja naplate cestarine.


Povećanje protočnosti prometa i smanjenje prometnih gužvi svakako predstavljaju dodatan argument i poticaj korisnicima na korištenje autoceste te ujedno i povećanje prometa, s obzirom na to da autoceste predstavljaju najsigurniju i najbržu opciju putovanja do željenog odmorišta.


Iako novi sustav naplate cestarine uz slobodan protok vozila bez rampi ne predviđa korištenje kućica za naplatu cestarine i prisutnost blagajnika, važno je istaknuti kako je projektom predviđeno provođenje dodatnih kontrola prolazaka u backofficeu kao i na samim prometnicama pa je stoga očekivan angažman postojećih djelatnika u tom smislu.


Bina Istra je dala punu podršku MMPI-ju u pokretanju cijelog projekta te stavila svoje resurse na raspolaganje HAC-u i MMPI-ju u pripremi kako zakonodavnih okvira, tako i sveobuhvatne pomoći u implementaciji ovog važnog projekta za Republiku Hrvatsku.


Kada projekt bude spreman bit će potrebno s nadležnim ministarstvom usuglasiti neophodne izmjene ugovora o koncesiji koji trenutno predviđa zatvoreni sustav naplate cestarine.



Rekonstrukcija postojećeg tunela


Najavili ste i rekonstrukciju postojeće tunelske cijevi. Što će se u njoj raditi, koliko će ti radovi trajati i kada će obje cijevi biti u prometu?


– Po otvaranju nove tunelske cijevi za prometovanje potrebno je izvršiti određene radove na prilagodbi postojeće tunelske cijevi. Naime, tim je radovima moguće pristupiti isključivo nakon preusmjeravanja prometa u novu tunelsku cijev.


Radovi u postojećoj tunelskoj cijevi će se uglavnom odnositi na prilagodbu sustava signalizacije, samog kolnika te zahvata na sustavu odvodnje kako bi postojeća cijev bila prilagođena jednosmjernom prometu nakon što se tijekom nešto više od četrdeset godina kroz nju prometovalo u dva smjera.


Moram napomenuti da smo u protekla tri desetljeća u postojeću tunelsku cijev kontinuirano ulagali značajna sredstva kako bismo omogućili najveću moguću razinu sigurnog prometa te održali korak s tehničkim napretkom te sve strožim propisima iz područja sigurnosti objekta i njegovih korisnika.


Svi ovi zahvati itekako pridonose bržoj prilagodbi za budući jednosmjerni promet.