Istraživanje

Jesu li LGBTQ+ turisti u Hrvatskoj sigurni? Evo koja je zemlja najsigurnija za queer goste

Alenka Juričić Bukarica

Arhiva Glas Istre

Arhiva Glas Istre

Ovo istraživanje ukazalo je na nove trendove u percepciji sigurnosti za queer putnike diljem svijeta



Hrvatska je jedna od zemalja s niskim rizikom za LGBTQ+ turiste, pokazalo je drugo istraživanje koje su za svjetski turistički sajam ITB Berlin provele agencija za analizu sigurnosti putovanja A3M Global Monitoring i platforma za umrežavanje Diversity Tourism.


Ovo istraživanje ukazalo je na nove trendove u percepciji sigurnosti za queer putnike diljem svijeta, s time da je Lijepa Naša i dalje među sigurnijim zemljama za putnike iz LGBTQ+ zajednice.


Hrvatska je po stupnju sigurnosti u rangu sa Slovenijom, Italijom, Grčkom ili Francuskom, iako nije među zemljama koje su klasificirane kao visoko sigurne.


Zabranjene zone




Istraživanje o sigurnosti LGBTQ+ putovanja 2026. provedeno je od prosinca 2025. do svibnja ove godine, a uključuje i intervjue sa stručnjacima za LGBTQ+ turizam i LGBTQ+ putnicima. Nakon prvog istraživanja iz 2025. godine, trenutačno izdanje prvi put omogućuje analizu promjena i trendova.


Kao najsigurnija zemlja za queer turiste u 2026. navedena je Malta. Slijede je Island, Nizozemska, Kanada, Španjolska, Norveška, Danska, Belgija, Njemačka i Finska.


Nalazi potvrđuju ove zemlje kao afirmirana i LGBTQ+ prijateljska odredišta za putovanja. Isto su tako u istraživanju navedene zemlje koje su napravile najveći skok u poboljšanju sigurnosti ovih gostiju. Na ovoj se listi, primjerice, nalaze Češka, Austrija, Kanada, Kenija, Kolumbija, pa čak i Kina.


Istovremeno, istraživanje naglašava da se u nekim zemljama, a koje ustvari imaju zakonski dobro zaštićena LGBTQ+ prava, mogu pokazivati regionalne razlike u prihvaćenosti i sigurnosti ovih putnika.


Ovaj se paradoks zorno očituje na primjeru Njemačke. Velike gradske sredine doživljavaju se kao otvorene i sigurne, dok se u ruralnim krajevima putnici i dalje suočavaju s rezerviranošću i neprijateljstvom.


U prilog tome govori i podatak da je udio ispitanika koji smatraju da u Njemačkoj postoje takozvane »no-go« zone, odnosno regije s povećanim rizikom, porastao sa 65 posto u 2025. na 71 posto u 2026. godini.


Percepcija sigurnosti stoga uvelike ovisi o konkretnom odredištu i društvenom okruženju. Kao najnesigurnija zemlja za LGBTQ+ putnike je naveden Iran, a na listi su i Saudijska Arabija, Jemen, Afganistan, Somalija, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati i Malezija.


Zanimljivo je i kako je turistička velesila Turska među zemljama koje su najviše nazadovale po pitanju sigurnosti ovih putnika u odnosu na godinu ranije. Među zemljama u kojima se queer putnici osjećaju sve nesigurnije su i Sjedinjene Američke Države.


Društvena klima


Najnovije istraživanje ITB-a Berlin donijelo je i zabrinjavajuće podatke o sigurnosti i društvenoj prihvaćenosti LGBTQ+ osoba u svijetu. Već prvo istraživanje ITB-a Berlin istaknulo je nesigurnost proizašlu iz političkih i društvenih zbivanja.


U aktualnoj godini ispitanici su dali još kritičniju procjenu društvene prihvaćenosti LGBTQ+ osoba ukazujući na mješovitu sliku u kojoj opća društvena klima bilježi pad, dok urbana središta i dalje drže status svojevrsnih sigurnih utočišta.


Prema podacima iz istraživanja, palo je i povjerenje ispitanika u stupove društva. Udio onih koji smatraju da se društvo prema LGBTQ+ osobama odnosi s poštovanjem pao je s 35 posto u 2025. godini na svega 17 posto u ovoj godini.


Isti negativan trend bilježi i percepcija pozitivnog odnosa policije prema LGBTQ+ osobama, koja je s 39 posto pala na 17 posto, dok je osjećaj da mogu sigurno prijaviti diskriminaciju ili zločine iz mržnje pao s 52 na 33 posto.


Digitalne platforme kao alat za nasilje i kriminal

Uz zakonska ograničenja i društveno odbacivanje, fokus se sve više stavlja na digitalne rizike. Stručnjaci izvještavaju o slučajevima u kojima se aplikacije za upoznavanje ili platforme društvenih medija koriste kako bi se ciljano prevarile, opljačkale ili napale LGBTQ+ osobe.


Ovi rizici nisu ograničeni samo na zemlje s represivnim zakonodavstvom. Slična iskustva prijavljena su i iz europskih zemalja. Stoga inteligentno korištenje digitalnih platformi i pažljiva priprema ostaju ključni elementi sigurnog putovanja.


Nadalje, stručnjaci ističu da politička zbivanja mogu utjecati na percepciju sigurnosti, čak i u liberalnim demokracijama. Položaj transrodnih osoba posebno se spominje kao područje u kojem su promjene najizraženije.


Istovremeno, intervjui pokazuju da LGBTQ+ putnici potencijalne rizike često shvaćaju vrlo ozbiljno. Informacije o pravnoj situaciji, iskustva drugih putnika, smještaj prilagođen LGBTQ+ osobama i preporuke specijaliziranih turoperatora za ove turiste stoga su postali ključni dio planiranja putovanja.