Grabar-Kitarović najavila da će u u Saboru tražiti i odgovor o podršci Milanovićevoj Vladi / Foto Arhiv NL
Za poziv parlamentarnim strankama na konzultacije ne postoji ustavno uporište
ZAGREB » Izabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović namjerava, može se zaključiti iz njenih izjava, voditi vrlo ambicioznu unutrašnju politiku nakon što prisegne za presjednicu, ali u pokušaju provedbe te politike sudarit će se s ustavnim ograničenjima dužnosti predsjednika Republike. U intervjuu danom za N1 televiziju najavila je da će »krenuti u konzultacije sa svim parlamentarnim strankama«, a njena je želja i misli da bi to u ovom trenutku bilo najbolje za Hrvatsku da svatko zatomi svoj osobni ponos te da »sjednemo za isti stol i da porazgovaramo o onome što je bitno za Hrvatsku danas. Da bismo se izvukli iz krize potreban nam je nacionalni konsenzus«. Upitana s kojom će se strankom prvom konzultirati izjavila je da bi htjela da na prvom sastanku budu sve parlamentarne stranke odjednom. U procesu tih konzultacija Grabar-Kitarović će tražiti i odgovor na pitanje podržavaju li parlamentarne stranke Vladu Zorana Milanovića u Saboru.
Grabar-Kitarović može pozvati predstavnike svih parlamentarnih stranaka da se odjednom sastanu s njome, ali one to mogu ignorirati. Za takav poziv ne postoji ustavno uporište. Jedino mjesto gdje se u odjeljku koji definira ovlasti spominju konzultacije odnosi se na povjeravanje za sastav Vlade i to »osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika«. Takve konzultacije s predsjednikom Republike uobičajeno se obavljaju nakon parlamentarnih izbora, Mesić je takve konzultacije obavio i nakon ostavke Ive Sanadera u srpnju 2009. godine, a nakon prošlih parlamentarnih izbora Ivo Josipović ih, budući da je bilo jasno tko ima natpolovičnu većinu u Saboru, nije ni održao.
Ambicioznost na unutarnjepolitičkom planu izabrana je predsjednica iskazala i tvrdnjom da misli kako Vlada neće dugo trajati nakon što preuzme dužnost, iako trajanje bilo koje Vlade ovisi prvenstveno o parlamentarnoj podršci, a nema veze sa stavom predsjednika Republike o toj Vladi. Na tu je njenu tvrdnju na svom facebook profilu reagirao ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Naveo je da je Grabar-Kitarović »dala skandaloznu izjavu koja nije dostojna predsjednika Republike Hrvatske i koja se nikada prije nije mogla čuti od osobe koja je obnašala tu časnu dužnost«. Maras smatra da je Grabar-Kitarović time pokazala da ne želi zajedništvo i ne poštuje više od 50 posto hrvatskih građana koji su izašli na izbore, a koji joj nisu dali svoj glas, a ne poštuje ni građane koji su birali Vladu prije tri godine.
Grabar-Kitarović komentirala je i izjavu ministra obrane Ante Kotromanovića koji je kazao da poštuje njen izbor, ali da je Zoran Milanović njegov prvi šef. Izjavila je da ju »iznenađuju izjave pojedinih ministara ovih dana. Mislim da hijerarhiju u državi ipak treba poštovati«, a dodala je da namjerava surađivati s Kotromanovićem te da se nada da je tako i s druge strane. Međutim, ministri ničim nisu hijerarhijski podređeni predsjedniku Republike, a predsjednik Republike, osim protokolom, nije ničim definiran kao hijerarhijski najistaknutija osoba. U Ustavu iz 1990. godine predsjednik Republike bio je definiran i kao državni poglavar, ali otkako je Ustav mijenjan 2000. godine takva odredba više ne postoji.
