ZAGREB – Krajem prošle godine na plaći iz državnog proračuna bilo je 237.990 ljudi, pokazuju to najnoviji podaci Ministarstva pravosuđa i uprave o zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama. Na kraju 2017. godine, opet prema podacima Ministarstva uprave, u javnom je sektoru bilo 233.028 zaposlenih što znači da je u tri godine broj onih koji dobivaju plaću iz državnog proračuna porastao za 4.962, odnosno za više od dva posto. No, to nije krajnji broj ljudi koji su u zadnje tri godine dobili posao za koji ih plaća država. U tu brojke nisu uključeni zaposleni u Hrvatskoj vojsci.

Ne treba zaboraviti da su međuvremenu, odnosno od 1. siječnja prošle godine, poslove državnih županijskih ureda preuzele regionalne vlasti, koje su preuzele i zaposlene u tim uredima. Dio njih je otišao prije te promjene u mirovinu, dio je nastavio raditi poslove za županiju, ali država u odnosu na 2017. godinu s tog osnova ima 2.556 zaposlenih, što znači da je ukupan broj novih ljudi kojima proračun isplaćuje plaće u tri godine narastao za čak 7.518, što je više zaposlenih nego što ih u Hrvatskoj i svijetu ima Podravka.

Zapošljavanje i korona

Iako je iz državne uprave otišlo tih 2.556, broj zaposlenih u tom resoru, u odnosu na 2017. godinu, smanjio se samo za tisuću, što znači da je državna uprava u tri godine zaposlila novih tisuću i pol ljudi.
Ipak, puno veće povećanje broja zaposlenih dogodilo se u javnom službama i to uglavnom u zdravstvu i školstvu. Prema podacima Ministarstva uprave, zdravstvo je na kraju 2017. godine imalo 64.841 zaposlenog dok ih je na kraju prošle godine bilo 69.918, a to znači da je u zdravstvu broj zaposlenih u tri godine porastao za 5.077, odnosno za 7,8 posto.

Je li riječ isključivo o zdravstvenim radnicima ili službenicima u zdravstvenim ustanovama, iz statistike Ministarstva uprave se ne vidi. S obzirom na stalne pritužbe iz zdravstvenog sustava kako u Hrvatskoj nedostaje medicinskog osoblja, povećanje od pet tisuća u tri godine moralo bi se osjetiti i trebalo je odavno zaustaviti njihove žalbe.

Što se tiče školskog sustava, u njemu je broj zaposlenih u tri godine porastao za 1.558, dok se broj djece smanjio. Sada je u školskom sustavu zaposleno 67.555 ljudi. Dugo je baš taj sustav bio najjači po broju zaposlenih u javnim službama, no od prošle godine primat ima zdravstvo.

Zanimljivo je i to da su zdravstvo i školstvo veliki broj zaposlenih dobili u prošloj godini i to od pojave korone. U zdravstvu je tako od 3. ožujka do 31. prosinca, odnosno u devet mjeseci broj zaposlenih porastao za čak 1.648. Gotovo isto povećanje dogodilo se i u školstvu gdje je broj zaposlenih narastao za 1.659.

No, to ne znači da je to jedino povećanje zaposlenih u tim resorima. Osim preciznih brojki po resorima Ministarstvo uprave navodi i to da ima 2.212 službenika i namještenika koji su zaposleni u dva resora, pa primjerice može biti riječ o nekome tko je predavač u školi, ali radi i u nekoj bolnici, ali te svoje zaposlene ne razvrstava po djelatnosti.

U tri godine rastao je i broj zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju i to za 42, odnosno 2,4 posto, pa je sada u tom sektoru zaposleno 17.292 ljudi.

Domovi za starije

U pravosudnim tijelima broj zaposlenih se smanjio za pedesetak, ali ih je još uvijek više od deset tisuća, ali je zato porastao broj zaposlenih u socijalnoj skrbi i to gotovo desetak posto, pa Hrvatska sada u sustavu socijalne skrbi na državnoj plaći ima više od sedam i pol tisuća zaposlenih. Ono što je loše je pad zaposlenih za više od stotinu u domovima za starije i nemoćne osobe, a koliko tamo nedostaje, posebice njegovatelja i zdravstvenog osoblja, razotkrila je i pandemija koronavirusa.

Ministarstvo uprave svoje podatke daje na osnovu podataka iz Centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru (COP), no šteta je što ti podaci o broju zaposlenih državnih i javnih službenika, namještenika, dužnosnika, pravosudnih dužnosnika te zaposlenika bez aktivnog rasporeda na radno mjesto, nisu popraćeni i statistikom poslova na koje su oni raspoređeni pa bi se iz njih moglo iščitati je li država doista u tri godine za pet tisuća povećala broj zdravstvenih radnika ili je u vrijeme digitalizacije nastavio rasti broj birokrata. Uz to bi bilo jasnije i kako je došlo do povećanja broja zaposlenih u školstvu, jesu li to učitelji nastavnici, asistenti, spremačice kojih također nedostaje ili opet raste administracija.

Loše je i to što Ministarstvo uprave više ne objavljuje podatke o broju zaposlenih u lokalnim i regionalnim upravama. Zadnji takvi podaci objavljeni su u statističkim prikazima za 2018. godinu i po njima je tada u općinama, gradovima i županijama bilo zaposleno 14.058 službenika i namještenika, odnosno petstotinjak više nego godinu dana ranije.