Hrvatska ostaje čvrsto privržena vrijednostima demokracije i vladavine prava, kazao je Gordan Jandroković na sastanku s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom u Dubrovniku, priopćio je Ured predsjednika Hrvatskog sabora u subotu.

“Tijekom protekla tri desetljeća ta organizacija bila je vrijedan partner u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s najvišim standardima u području ljudskih prava, vladavine prava i demokracije, a to su vrijednosti kojima Hrvatska ostaje čvrsto privržena”, kazao je Jandroković, prema priopćenju.

Hrvatska ove godine obilježava 30. godišnjicu članstva u organizaciji, podsjetio je Jandroković koji se s Bersetom sastao na marginama 19. Dubrovnik Foruma.

Berset je Jandrokoviću predstavio inicijativu Vijeća naslovljenu “Novi demokratski pakt za Europu”, koja je zamišljena kao odgovor na demokratsko nazadovanje i autoritarne tendencije. Cilj inicijative jest pomoći “ojačati otpornost i učinkovitost demokratskih institucija u svim članicama Vijeća”, dodaje se u priopćenju.

Ističući važnost uloge parlamenata u jačanju povjerenja građane u institucije, sugovornici su upozorili da je potrebno odgovoriti na izazove koji proizlaze iz “lažnih vijesti, manipulacija informacijama i sve prisutnijih ekstremnih političkih narativa”.

Jandroković i Berset su se dotakli i Okvirne konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava te naglasili da tehnologija, pored velikih mogućnosti, sa sobom nosi i rizike s kojima je “važno nositi se na odgovarajući način”, navodi se u priopćenju.

Konvencija je prvi obvezujući međunarodni ugovor o tehnologiji. Iako je sastavljena pod okriljem Vijeća Europe, mogu je potpisati i druge zemlje.

Između ostalog, potpisnici su suglasni stvoriti odredbe u svojim nacionalnim zakonima koje osiguravaju odgovarajuću transparentnost, nadzor i odgovornost u korištenju sustava umjetne inteligencije. Također se obvezuju da će osigurati da sustavi umjetne inteligencije nepravedno ne diskriminiraju ili krše privatnost ljudi.

Nužnost pravednog mira u Ukrajini

Kada je riječ o vanjskoj politici, Jandroković je podsjetio na sveobuhvatnu potporu Hrvatske Ukrajini te na “nužnost postizanja pravednog i trajnog mira utemeljenog na međunarodnom pravu”.

Također, ured predsjednika Sabora ističe da Vijeće Europe potvrđuje svoj konkretan angažman na pitanjima proizašlim iz ruske agresije na Ukrajinu radom na Registru štete, Međunarodnom povjerenstvu za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu te osnivanju Posebnog suda za zločine agresije protiv Ukrajine.

Inicijativu za osnivanje novog suda prošle je godine pokrenuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je o tome potpisao sporazum s Vijećem. Taj bi sud trebao omogućiti zaobilaženje nemogućnosti suđenja za „zločin agresije” pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), koji Moskva ne priznaje.

Rusija, koja je isključena iz Vijeća Europe 2022. godine nakon početka rata, već je dala do znanja da će odluke budućeg suda smatrati ništavnima.

Međunarodno povjerenstvo za odštetne zahtjeve za Ukrajinu sa sjedištem u Den Haagu odlučivat će o zahtjevima za odštetu, uključujući i iznose koji će se isplatiti. Povjerenstvo će se oslanjati na Registar štete, utemeljen 2023. godine, koji prikuplja i bilježi zahtjeve za naknadu štete koje podnose ukrajinski građani, organizacije i javna tijela.

Hrvati u BiH

Jandroković se s Bersetom dotakao i aktivnosti Vijeća u jugoistočnoj Europi mehanizmima praćenja, pružanjem pravne stručne pomoći, provedbom akcijskih planova te programom potpore demokraciji, ističe se u priopćenju.

Složivši se s glavnim tajnikom da je europska perspektiva zapadnog Balkana bitan čimbenik stabilnosti i sigurnosti cijele Europe, predsjednik Sabora je naglasio da je ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini ključna za uspješno funkcioniranje susjedne države.

“Dovršetak reforme Izbornog zakona i mogućnost da Hrvati biraju vlastite legitimne predstavnike na svim razinama vlasti bio bi važan doprinos političkoj stabilizaciji te zemlje i uspjeha na europskom putu”, rekao je Jandroković prema priopćenju.

Berset je prilikom svog posjeta Sarajevu u travnju upozorio da zemlja predugo čeka usvajanje zakona nužnih za njen napredak na putu prema članstvu u Europskoj uniji, ali i na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.

Taj je sud do sada donio desetak presuda u kojima je BiH označena odgovornom za kršenje izbornih prava svojih građana, a najpoznatija je ona u slučaju Sejdić-Finci kojom je još 2009. utvrđeno da su pripadnici nacionalnih manjina diskriminirani jer im nije dopušteno kandirati se za članove Predsjedništva BiH niti mogu biti birani u Dom naroda državnog parlamenta, gdje su mjesta rezervirana samo za osobe koje se izjašnjavaju kao Hrvati, Bošnjaci i Srbi.

Ta presuda kao i niz drugih kasnijih sličnih do danas nije provedena.

Berset je tada poručio da se ne može dopustiti da BiH provede još jedne izbore a da ne riješi probleme diskriminacije svojih građana u izbornom procesu, utvrđene presudama Suda.

“Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, ostaju ključne da bi svi građani mogli u potpunosti ostvariti svoja prava”, kazao je Berset.