15 ISPLATA U GODINI

Iznenađenje za one koji su dobrovoljno štedjeli za starost: Oko 10.000 penzionera dobilo višak – tri dodatne mirovine

Branko Podgornik

foto: Sergej Drechsler

foto: Sergej Drechsler

Tri dodatne mirovine dobili su bivši štediše koji su ugovorili doživotno primanje penzije. Oni koji su ugovorili isplatu mirovina na ograničeno razdoblje, dobili su jednu prosječnu mirovinu više, dok će novim umirovljenicima biti isplaćen razmjeran iznos



ZAGREB – Umirovljenici koji su nekoć dobrovoljno štedjeli za starost u Raiffeisen mirovinskom fondu, bili su prošlog tjedna ugodno iznenađeni. Isplaćena im je jedna dodatna mirovina, a neki su primili još tri prosječne mirovine.


Riječ je o isplati viška novca koji je ostvaren prošle godine iz »ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja«, objavilo je Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD).


Pojednostavljeno, do viška je došlo jer su mirovinski fondovi lani imali dobre rezultate.
Tri dodatne mirovine, odnosno njih 15 u prošlih godinu dana, dobili su bivši štediše koji su ugovorili doživotno primanje penzije. Oni koji su ugovorili isplatu mirovina na ograničeno razdoblje, dobili su jednu prosječnu mirovinu, trinaestu. Novim umirovljenicima, koji su penziju primali samo u dijelu prošle godine, bit će isplaćen razmjeran iznos.




– Uprava RMOD-a donijela je odluku o isplati dijela viška korisnicima mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (treći stup) razmjerno iznosu ugovorene mirovine, trajanju isplate, obliku mirovine i potrebnom iznosu tehničke pričuve za svaki pojedini ugovor o mirovini, priopćilo je to mirovinsko društvo.


Nikakva novost


Da ne bude nikakve zabune, te se dodatne mirovine ne odnose na golemu većinu od 1,2 umirovljenika u Hrvatskoj, koji su penzije stekli zahvaljujući tome što su im poslodavci iz plaća automatski isplaćivali doprinose u prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja. Spomenute dodatne mirovine dobilo je manje od deset tisuća građana koji su, dok su radili, odlučili uplaćivati po nekoliko stotina kuna mjesečno – ili veći iznos – u neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova, u ovom slučaju u Raiffeisen ODMF.


– Korisnici mirovine su osobe koje imaju sklopljen ugovor o isplati mirovine i primaju mirovinu te više nisu članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova, odnosno završili su s razdobljem članstva i uplatama u fond, objasnio nam je Ivan Tolić, šef komunikacija u Raiffeisen banci. Napominje da RMOD trenutačno ima u isplati 9.330 ugovora o mirovini iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (treći stup). Uzgred, višak ne dobivaju ni oni građani koji još rade i štede za starost.


Tolić kaže da isplata viška za korisnike mirovina u RMOD-u nije nikakva novost. To mirovinsko društvo isplaćuje višak već šestu godinu za redom, otkad je to omogućeno i regulirano Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima. Uprava RMOD-a donosi takvu odluku na temelju mišljenja stručne osobe, tzv. aktuara, koji utvrđuje postoji li taj višak u tehničkim pričuvama za mirovine i koliki je.


Prosječna dobrovoljno ušteđena mirovina iznosi
1.074 kuna

Prosječna mirovina korisnika iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iznosi 1.074 kune mjesečno, rekli su nam u Raiffeisen banci, misleći na »svoje« umirovljenike. Što je neki građanin dulje štedio i što je više novca uplaćivao dok je radio, to je i mirovina veća. Visina mirovine ovisi i tome je li umirovljenik dogovorio njezinu doživotnu isplatu, ili na rok od nekoliko godina. Mirovinska društva pružaju i mogućnost da se dio nakupljene mirovinske štednje, recimo 30 posto, umirovljeniku isplati odmah, čim prestane raditi.

Osam fondova


U Hrvatskoj se može dobrovoljno štedjeti u osam mirovinskih fondova pri svim većim bankama, koji su otvoreni za sve građane. Za razliku od obveznog izdvajanja mirovinskih doprinosa iz plaća za prvi i drugi stup osiguranja, što se po zakonu automatski provodi za sve zaposlene, dobrovoljno izdvajanje novca za starost u našoj zemlji nije jako rašireno.


Četiri obvezna mirovinska fonda u drugom stupu, primjerice, imaju dva milijuna članova, a u osam dobrovoljnih fondova učlanjeno je njih 333 tisuće, prema izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za svibanj. Dok su obvezni fondovi u drugom stupu nagomilali 112,5 milijardi mirovinske štednje, otvoreni dobrovoljni fondovi imali su na računima 5,02 milijarde.
Dobrovoljna štednja za starost, kažu promatrači, nije u Hrvatskoj jako raširena zbog barem dvaju razloga. Dok su mladi, građani često ne razmišljaju o tome da će jednog dana ostarjeti, pa ne rade zalihe, računajući na državno mirovinsko osiguranje. S druge strane, plaće u Hrvatskoj nisu velike. Većina građana potroši ih za preživljavanje, a za štednju im ne ostane puno.