STARA ODREDBA

Iznajmljivači su ovih dana dobili rješenja o plaćanju PDV-a na proviziju platformi za buking. Provjerili smo o čemu se radi

Alenka Juričić Bukarica

Foto Grgo Jelavic/PIXSELL

Foto Grgo Jelavic/PIXSELL

Iznajmljivači, hotelijeri i ostali koji rade s platformama za bukiranje dužni su evidentirati, obračunati i uplatiti PDV na proviziju. To je stara stvar koju smo mi naslijedili kada smo ušli u EU, pojasnio je konzultant Nedo Pinezić



 


 


Ovih dana brojni iznajmljivači dobili su rješenja Porezne uprave o plaćanju PDV-a na proviziju internetskih platformi za bukiranje smještaja (OTA), primjerice Booking-coma ili Airbnbja. Riječ je o obavezi koju iznajmljivači imaju već godinama, kako pojašnjava konzultant za privatni smještaj i dugogodišnji predsjednik nekadašnje Udruge obiteljskog smještaja pri HGK-u Nedo Pinezić, još otkako je Hrvatska postala članica Europske unije. Dakle, ne radi se o nekom novom porezu, već o obavezi koju imaju iznajmljivači, i oni koji su u sustavu PDV-a, a i oni koji nisu, dakle, paušalisti, a svoj smještaj rentaju preko inozemnih internetskih platformi.




– Kroz sve edukacije za iznajmljivače kroz zadnjih deset godina, ta obaveza se uvijek spominje. Tu je, naime, riječ o odredbi koja omogućuje prebacivanje porezne obaveze kod posredovanja pa turistički posrednici, kao što su ove internetske platforme za buking, a koje nemaju sjedište u Hrvatskoj, koriste tu odredbu da prebace poreznu obavezu na krajnjeg korisnika njihove usluge. To ustvari znači da su iznajmljivači, isto kao i hotelijeri i svi ostali koji rade s takvim platformama, dužni evidentirati, obračunati i uplatiti PDV na proviziju. Jer taj posrednik, dakle, platforma PDV ne plaća u mjestu svog sjedišta, primjerice Booking.com u Amsterdamu, već je dogovor na razini Europske unije da zemlja u kojoj se ostvaruje turistički promet ima pravo na taj PDV na proviziju. I odlučeno je da korisnici u toj zemlji imaju obavezu evidencije obračuna i plaćanja tog PDV-a u proračun zemlje u kojoj se taj turistički promet, odnosno turistička usluga i ostvaruje. Ako turist boravi u Italiji, onda se uplaćuje u talijanski državni proračun, ako boravi u Hrvatskoj, onda u hrvatski državni proračun… To je stara stvar koju smo mi naslijedili kada smo ušli u EU, pojasnio je Pinezić.


Snimio Vedran KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA


 


Identifikacijski broj


 


Ukazao je kako PDV na proviziju nema veze s činjenicom je li iznajmljivač u sustavu PDV-a ili nije. Naime, kod sklapanja takvog ugovora o posredovanju s platformama, iznajmljivači paušalisti moraju priložiti takozvani PDV identifikacijski broj i prema njemu se kontroliraju uplate. Ipak, kako je pojasnio naš sugovornik, ako iznajmljivač nije u sustavu PDV-a, a to je većina njih, dakle, paušalisti, ne mogu to koristiti kao pretporez, odnosno prebijati. Po sili zakona u sustav PDV-a ulaze oni s prometom većim od 40.000 eura godišnje, a oni ispod te granice mogu ući na vlastiti zahtjev, ali onda su minimalno tri godine u sustavu PDV-a. Tko ima jedan ili dva apartmana, u pravilu u tome ne nalazi računicu, tim više što to podrazumijeva i trošak knjigovodstva kroz cijelu godinu.


Inače, priča s PDV-om kod privatnih iznajmljivača ove se godine dodatno bez potrebe zapetljala jer je iz Europske komisije stigla najava da bi se na razini EU-a od 2025. trebao u svim zemljama uvesti PDV na smještaj. Činjenica je, naime, da u većini zemalja EU-a njihovi stanovnici iznajmljuju svoje stanove preko internetskih platformi, a da nigdje nisu registrirani kao iznajmljivači i državi od toga ne plaćaju apsolutno ništa. Tako su čak i u turističkoj velesili Grčkoj prije nekoliko dana tek najavili da će početi oporezivati one koji turistima iznajmljuju stanove, a u Španjolskoj je tek jedna pokrajina počela s uvođenjem i regulacijom ovog pitanja. S time da se onima koji uđu u sustav oporezivanja nude i razne beneficije samo da ih privuku da se registriraju i ozakone. Hrvatska je po tom pitanju, ruku na srce, daleko ispred ostalih već desetljećima i tu je oporezivanje iznajmljivača, bez obzira na to što će netko reći da je privatni smještaj porezna oaza, već dugo uređeno.


 


Porez na vikendice


 


Pinezić se osvrnuo i na, kako su ga mnogi prozvali, »novi« porez na vikendice. A koji, kako su i iz Porezne uprave demantirali, nije nikakav novi porez, već se mijenjala samo visina do koje se on može »razrezati« po metru kvadratnom.


– Informacija je bila da tko ima vikendice, ima plaćati porez na vikendice i paušal ako su kategorizirani. Nažalost, to nije ništa novo. Porez na vikendice se tretira kao porez na imovinu koji mogu uvesti lokalne samouprave i nije povezan s kategorizacijom koja znači plaćanje paušala, a koji je pak porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. Međutim, takav sustav oporezivanja je kontraproduktivan jer ako netko ima vikendicu i želi biti legalan, kategorizirat će taj svoj smještaj, ali će onda za isti objekt plaćati dva poreza, i porez na vikendicu i paušal. Umjesto sadašnje situacije, trebalo bi uvesti drugačiji sustav te jednostavno one koji se kategoriziraju i po toj osnovi plaćaju porez na dohodak, osloboditi od poreza na vikendice. Ovako se, naime, destimulira legalizacija smještaja, bez obzira na to što su prihodi od kategoriziranog smještaja veći od poreza na vikendice, a u konačnici sustav u kojem se za isti smještaj plaća jedan porez bi na neki način bio pravedniji. Ovako ispada da su kažnjeni oni koji se legaliziraju. Pojedine jedinice lokalne samouprave su toga svjesne pa oslobađaju iznajmljivače poreza na vikendice ukoliko su kategorizirali svoj smještaj. To je zakonski moguće, ali je ostavljeno na volju jedinicama lokalne samouprave, ukazao je Pinezić.