U HDZ-u sigurno nisu priželjkivali da Ustavni sud ukine Zakon o izbornim jedinicama po kojemu je ta stranka pobijedila na pet od sedam parlamentarnih izbora.

Da se premijera Andreja Plenkovića pitalo, taj bi zakon ostao na snazi i njegova Vlada ne bi morala krenuti u osjetljivo dizajniranje novih izbornih jedinica. Teško bi se, dakle, moglo ustvrditi da je Ustavni sud u ovom slučaju djelovao usklađeno s Banskim dvorima. Ali, ustavni suci nisu svoj posao u vezi s izbornim jedinicama završili početkom veljače, kad su odlučili da ih Sabor mora promijeniti zbog (pre)velikog odstupanja u broju birača.

Štoviše, uskoro će Ustavni sud imati još važniju ulogu nego u trenutku ukidanja zakona. Tom se odlukom Ustavni sud nije zamjerio ni jednoj političkoj opciji, u HDZ-u su također bili svjesni da je ona praktično neizbježna. No, Ustavni sud neće moći zadovoljiti obje strane kad je riječ o zakonskom rješenju koje je u četvrtak predstavila Vlada, a kojim će se Miroslav Šeparović i njegove kolege baviti već za nekoliko tjedana.

– Čuo sam poruku premijera da bismo mi trebali biti sretni što nije izmislio i gori izborni zakon. Spomenuo je na prezentaciji da su razmatrali i uvođenje izbornog praga od devet posto i bonus mandata. Međutim, vratimo se u realnost, sve što je Ustavni sud tražio za izborne jedinice i dalje je problem. Zato objavljujem da će SDP, dan nakon što Vlada usvoji prijedlog koji će uputiti u Sabor, poslati to Ustavnom sudu na očitovanje kako bi iskoristio mogućnost koja mu je na raspolaganju u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu. Bit će mi užitak pročitati obrazloženje ako ih odbije iskoristiti, izjavio je jučer predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Pritisak na Ustavni sud rijetko je u prošlosti bio veći. Jer, osim cijele oporbe, i svi profesori ustavnog prava u Hrvatskoj zalažu se za drukčiji postupak donošenja zakona o izbornim jedinicama.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović najavio je da će ocjenjivati zakon tek kad stupi na snagu, ali morat će to, temeljem zahtjeva SDP-a, pretočiti u konkretnu odluku. A da bi mu je nekako otežao, SDP će u svom podnesku nabrojiti sve što je, po njegovom mišljenju, Ustavni sud zadao zakonodavcu, a ne poklapa se s prijedlogom Vlade.

U tu je svrhu jedan od izvršnih tajnika SDP-a Dragan Zelić izračunao koliko stanovnika živi u svakoj od predloženih izbornih jedinica i došao je do podatka da je između najmanje napučene pete i šeste u kojoj je najviše stanovnika, razlika i više od 13 posto.

U prijedlogu Vlade, kojemu je osnova Registar birača, a ne Popis stanovništva, taj je raspon minimalan. Ali, Ustavni sud je u odluci o ukidanju zakona upozorio na zabrinjavajuće nedostatke Registra birača, koji »stvara privid da čak 94,4 posto ukupnog broja građana Republike Hrvatske ima biračko pravo«, što »stvara prostor za sumnje građana u potpunost službenih podataka«.

»Sumnje učvršćuje i podatak iz Popisa stanovništva 2021. iz kojeg proizlazi da u Republici Hrvatskoj ima 3.177.740 punoljetnih državljana, što je za 496.925 manje od broja birača iz Registra birača«, istaknuo je Ustavni sud.

Uskoro će on imati priliku potvrditi koliko mu je ovo bitno.