U otplati je oko 23 milijarde kuna kredita u švicarcima / Foto: Foto REUTERS
Iznos neće pasti na teret proračuna u jednoj godini, već će se vjerojatno rasporediti u desetogodišnjem razdoblju, tako da će se svake godine bankama otpisivati oko tristotinjak milijuna kuna poreza na dobit
ZAGREB » Konverzija kredita u švicarskim francima u kredite u eurima čini se gotova je stvar, još se samo treba dogovoriti koliki će tko trošak podnijeti, odnosno kakao će ga banke i država podijeliti među sobom. Prema neslužbenim informacijama koje su nam potvrđene iz više izvora zasad je najizglednije da će se konverzija obaviti na način da se glavnica kredita dužnicima smanji za iznos od 20 do 25 posto, a taj će iznos pokriti banke i država, a po svemu sudeći nešto će veći dio troška pasti na državu.
Banke će profitirati
S obzirom da je u otplati oko 23 milijarde kuna kredita u švicarcima, a da se trenutno spekulira s time da bi se glavnica umanjila za oko 22 posto, to znači da bi trošak konverzije bio oko pet milijardi kuna, ako će se konvertirati samo preostali dio kredita.
Država će, otkrivaju naši sugovornici najvjerojatnije preuzeti oko 13 ili 14 postotnih poena tog troška, dok će ostalo ići na račun banaka. Ako taj model doista zaživi to znači da bi trajno rješenje u švicarcima državu koštalo i do tri milijarde kuna, dok bi na teret banka palo oko dvije milijarde kuna. Iznos koji će država uložiti u trajno rješavanje problema zaduženih u švicarskim francima neće pasti na teret proračuna u jednoj godini, nego će se najvjerojatnije rasporediti u desetogodišnjem razdoblju i to na način da će se svake godine bankama otpisivati oko tristotinjak milijuna kuna poreza na dobit.
U potrazi rješenja za dužnike u švicarskim francima Vlada je čini se odlučila razmisliti i o tome da ublaži kritike jer ništa ne čini po pitanju ovrha nad nekretninama za iznose koji su i po desetak ili više puta manji od vrijednosti tih nekretnina. Tako bi se u zakonu o stambenom kreditiranju, kojim će se riješiti problem dužnika u švicarcima, mogla naći i odredba po kojoj Vlada onemogućuje ovrhe na jedinoj nekretnini za iznos duga manji od 50 tisuća kuna. Time bi se spriječilo da netko izgubi jedinu nekretninu zbog duga za režije, telefonske račune ili duga kartičarskim kućama.
Osim toga banke će profitirati i na kamatama jer će dužnici ubuduće otplaćivati kredit po uvjetima koji vrijede za kredite podignute uz eursku valutnu klauzulu, što onda znači da će i njihove kamate biti između pet i šest posto, dok im se na švicarac obračunavala fiksna kamata od 3,23 posto.
Posebni zakon
Iako je unutar Vlade, potvrdilo nam je nekoliko izvora, načelno postignut dogovor da se rješenje za švicarce traži baš u ovom modelu, čini se da se dogovor oko toga kako će se riješiti problem najugroženijih građana koji svoje kredite ne mogu plaćati još nije usuglasio. Banke su predložile da njihove stanove preuzme država, te da im ponudi status povlaštenog najmoprimca, ali za takvo bi rješenje država trebala imati novac i bilo kakvo zaduženje da se ti stanovi preuzmu značilo bi povećanje javnog duga. No, moguće je da se Vlada u izbornoj godini i odluči na takav potez, ali on bi onda morao uključivati i građane koji ne mogu otplaćivati svoje kunske i eurske kredite. Što se tiče same konverzije kredita u eure ona će biti propisana posebnim zakonom.
