Četiri imena

Istekao rok za prijavu kandidatura za Vrhovni sud. Tko se sve prijavio?

Vanja Vesić

Prijavili su se dr. Lana Petö Kujundžić, odvjetnik dr. Šime Savić i pravnica Snježana Rizvan, a do isteka zakonskog roka prijavu će predati, kako je i sama najavljivala, dr. Zlata Đurđević



ZAGREB – Za dužnost novog predsjednika Vrhovnog suda RH na ponovljeni javni poziv Državnog sudbenog vijeća (DSV) javili su se dr. Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda, odvjetnik dr. Šime Savić, među kandidatima je i pravnica sa splitskog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Snježana Rizvan, a do isteka zakonskog roka prijavu će predati, kako je i sama najavljivala, i dr. Zlata Đurđević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, favoritkinja predsjednika države Zorana Milanovića protiv čijeg je izbora u Saboru HDZ i oporbena desnica. Iako je 30-dnevni rok za prijavu zainteresiranih kandidata istekao u nedjelju 2. svibnja, zbog neradnog dana pomaknut je na ponedjeljak sa zaključenjem primanja kandidatura točno u ponoć.


Kandidatkinja Lana Petö Kujundžić ugledna je sutkinja i dugogodišnja predsjednica Odjela za mlade Županijskog suda u Zagrebu, angažirana na području ljudskih prava, posebno zaštite prava djece i obitelji od nasilja. Dobitnica je godišnje nagrade Ministarstva socijalne politike i mladih za promicanje prava djece u 2014. godini. Doktorirala je 2017. na temi »Djeca počinitelji i žrtve u kaznenom postupku«, a autorica je desetak stručnih članaka i publikacija o dječjim pravima. Kao predsjednica Udruge sudaca za mladež organizirala je na desetke javnih tribina o pravima najmlađih. Stručna je konzultantica Europske komisije, Vijeća Europe, UNICEF-a Hrvatske i Ministarstva pravosuđa Hrvatske za maloljetničko pravo.


Biografije kandidata


DSV ju je još krajem 2019. imenovao za sutkinju Visokog kaznenog suda (VKS) koji je tek nedavno započeo s radom. Poznato je da se Petö Kujundžić kandidirala i za predsjednicu VKS-a. Bila je jedno od troje kandidata, uz suce Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića i Željka Horvatovića. Pažnju javnosti izazvala je otvorenim protivljenjem sudjelovanju Turudića u izboru na visoku dužnost zatraživši prije razgovora na Vijeću da dio članova DSV-a bude izuzet od glasovanja zbog privatnih i poslovnih veza s tim sucem. DSV je odbio njezin zahtjev. No, umjesto favoriziranog Turudića za šefa VKS-a izabran je Željko Horvatović.




Kandidat dr. Šime Savić iskusni je odvjetnik i ratni dragovoljac, javnosti najpoznatiji kao pravni zastupnik Frane Lučića, jedinog vatrogasca koji je preživio stravičnu tragediju na Kornatu, zastupajući ga u dugom i mučnom procesu koji nije utvrdio stvarnog krivca za pogibiju 12 vatrogasaca krajem kolovoza 2007. godine. Savić je novinarima otkrio da iza sebe ima više od 10 tisuća parničnih spisa, te preko 500 kaznenih i 200 radnih predmeta. Proveo je 15 godina rada u Ministarstvu unutarnjih poslova te 20 godina rada u Odvjetništvu. Autor je stručnih i znanstvenih radova.


Snježana Rizvan pravnica je u posljednih 35 godina, a sada predaje na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Uz svoju kandidaturu predala je čak i svoju fotografiju. Svojedobno je radila na sudu udruženog rada, a pred televizijskom kamerom kazala je da se osjetila pozvanom »jer su gospođu Zlatu već odbacili«, a da svoj dosadašnji rad smatra ozbiljnim pravnim poslom.


Predsjednikov izbor


Zlata Đurđević, osoba zbog koje se prepucavaju predsjednik države, premijer i predsjednik Sabora redovita je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2007. predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo. Doktorirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2003. na temu »Kaznenopravna zaštita financijskih interesa EU«. Đurđević se kao i dio pravnih eksperata usprotivila osnivanju Visokog kaznenog suda, navodeći kako je to »zadnji čavao u lijes Vrhovnog suda« i nepromišljeno prebacivanje cjelokupnog instrumenta žalbe na novi sud. Javno je osporila odluku Visokog prekršajnog suda da ustaški poklič »Za dom spremni« na početku pjesme Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj.


Upozorila je da je riječ o kršenju Ustava RH, a što je u konačnici potvrdio i Ustavni sud. Dobitnica je nekoliko međunarodnih stipendija među kojima i Fulbrightove stipendije. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, članica Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu i kontakt osoba Akademske mreže za kazneno pravo EU-a. Od 2009. članica je izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za kazneno pravo. Bila je gostujuća predavačica na američkom Berkeleyu Sveučilišta u Kaliforniji,a izlagala je na tridesetak seminara i konferencija u zemlji i inozemstvu. Autorica je preko trideset znanstvenih članka u domaćim i stranim publikacijama.