Ministrica zdravstva Irena Hrstić za Dnevnik Nove TV odgovarala je na brojna pitanja o stanju u zdravstvu – od revizije javne nabave, lista čekanja do rada liječnika u privatnom zdravstvu. S ministricom je razgovarala reporterka Martina Bolšec Oblak.

Za početak je Bolšec Oblak pitala ministricu što misli o povratku bivšeg ministra Beroša u bolnicu. „Povjerenstvo je njega odabralo kao najboljeg i najstručnijeg kandidata, ja vjerujem i ne vidim zašto bi to bilo drugačije, nisam član Povjerenstva. Ono što je najvažnije, bivšem ministru nije oduzeta licenca za rad, on je neurokirurg“, odgovorila je Hrstić za Dnevnik Nove TV, sigurna da Beroš svoj posao može obavljati.

Komentirala je i revizije izvanrednih javnih nabava što joj je bio prvi zadatak kao ministrice te otkrila da odstupanja nije bilo.

„Zadatak je bio revidirati postupke iznad 100 tisuća eura i radi se o izmjenama plana nabave, revizija je napravljena za 2024. godinu. Vrijednost od 16 milijuna eura od ukupno 75 milijuna eura kapitalnih ulaganja, pogledala sam svu dokumentaciju i reći ću iz pozicije doktorice i bivše ravnateljice koja je provodila javne nabave sa svojim timom, ali ja nisam vještak, većih zakonskih nepravilnosti i odstupanja nije bilo“, poručila je Hrstić te dodala kako je bilo 16 revizija u odnosu na 2024. godinu te se radilo o hitnim javnim nabavama.

Još jedan od gorućih problema hrvatskog zdravstva su liste čekanja – upitana je li prihvatljivo da se na hitan magnet mozga čeka do 30. travnja 2027. godine, Hrstić je odvratila: “Apsolutno je nespojivo da se za hitni magnet mozga dobije taj termin. Redovni elektivni može biti.” Napomenula je da bi njoj prihvatljivo čekanje bilo 60 dana. „Trebamo težiti tome i moj zadatak je da što prije dođemo do toga.“

Upozorila je i na sve češću primjenu obrambene medicine, odnosno da se nešto isključi, a ne da se bolest potvrdi, kroz primjer pretraga koje se najčešće traže. „Magnet, neuromagnet, ultrazvuk abdomena, Color Doppler abdomena i ultrazvuk dojke i za njih su i najduže liste čekanja. Magnet, neuromagnet smo 2019. godine u hrvatskom zdravstvenom sustavu napravili 55.000, a 2024. godine 155.000.“

Govoreći o Pravilniku o dopunskom radu liječnika kazala je da su Pravilnik i kriteriji napravljeni, kao i matematički modeli tko može, a tko ne treba dobiti suglasnost za dopunski rad u privatnom sustavu: „Ono što je moja dilema u ovom trenutku je da li da idemo kroz pravilnik ili kroz uputu za rad i postupanje ravnatelja. Pravilnik sigurno neće utjecati na smanjenje liste čekanja – njih mogu promijeniti kliničke smjernice za postavljanje indikacija.“ Prosječan broj čekanja sada je 145 dana, dodala je.

Martina Bolšec Oblak upitala ju je i o dugu prema veledrogerijama, na što je ministrica odgovorila da se dug ne smanjuje zato što svake godine potrebe za održavanjem standarda liječenja rastu 10 do 15 posto.

„Mi s njima moramo imati apsolutno partnerski odnos. Moj zadatak je da za sljedeću godinu napravimo plan kako ova tema više nikad ne bi bila na tapeti“, poručila je Irena Hrstić.