KAKO ĆE NAM BITI

Inflacija stigla prije eura: Što nas zapravo čeka kad za godinu dana uvedemo zajedničku europsku valutu?

Foto Goran Kovačić PIXSELL

Foto Goran Kovačić PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić svjestan je da kod građana postoji bojazan da bi se cijene kod uvođenja eura mogle zaokruživati »naviše«



ZAGREB – Do uvođenja eura u Hrvatskoj, barem prema roku koji je zacrtala Vlada, ostalo je tek malo više od godinu dana, posla ima još puno, ali aktivnosti se provode prema planu, to je ukratko zaključak jučerašnje sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Tom se temom bavila i Vlada na svojoj sjednici jer će ministar financija Zdravko Marić sljedeći tjedan u Bruxellesu potpisati sporazum o suradnji s Europskom komisijom na provedbi komunikacijske i informacijske kampanje za uvođenje eura u Hrvatskoj.


Tako će Komisija pokriti 50 posto troškova što će ih Hrvatska imati kako bi svakom građaninu objasnila što će donijeti euro i kako bi otklonila njegove sumnje da će zamjena kune tom zajedničkom europskom valutom značiti dodatne troškove, a prije svega poskupljenja u domaćim trgovinama.


I ministar financija Zdravko Marić svjestan je da kod građana postoji bojazan da bi se cijene kod uvođenja eura mogle zaokruživati »naviše«, što bi utjecalo na porast inflacije.


Zabrinuti sindikalist




No, dotad se Vlada mora baviti inflacijom koja nema nikakve veze sa strahom da će trgovci kod uvođenja eura neopravdano podići cijene, a Marić napominje da Vlada inflaciju uzima u obzir jer ona utječe na ukupni standard građana te da su baš standard građana i njihove plaće među ključnim prioritetima, dodajući da Vlada, osim poreznom politikom, na plaće u gospodarstvu ne može utjecati. No, na pitanje hoće li Vlada zbog toga pristati i na povećanje osnovice građanima kojima je ona poslodavac, odnosno zaposlenima u javnom sektoru, oko čega je počela pregovore, Marić nije odgovorio. Odgovor na to pitanje izbjegao je i premijer Andrej Plenković, podsjećajući da se Vlada po tom pitanju iskazala jer je od početka mandata povećala osnovicu za više od 18,5 posto, a što se tiče sljedeće godine, kazao je da su pregovori sa socijalnim partnerima tek počeli i da za dogovor ima još vremena.


Sindikalist Vilim Ribić istaknuo je da su plaće u prvih devet mjeseci ove godine rasle u drugim sektorima, a da se javni sektor uvijek prilagođava tom rastu, no pitanje je hoće li taj rast biti dovoljan da sačuva standard građana ili će on padati u sljedećim mjesecima. Uz napomenu da je eurofil, Ribić je upozorio da sve što dolazi iz Unije ne mora biti savršeno i da se treba kritički valorizirati. On po pitanju uvođenja eura ipak ima i rezerve i strahove, a pri tome se poziva na mišljenja domaćih i svjetskih ekonomista, pa kaže da euro ima svoje prednosti, no one se vide i ostvaruju u dobrim vremenima. U krizama, pak, upozorava Ribić, postoje opasnosti koje bi u konačnici mogle dovesti do novih valova iseljavanja.


Potpora poslodavaca


– Eurozona nije spremna za zemlje s juga i istoka Europe, kao što ni Hrvatska nije spremna za eurozonu. S uvođenjem eura trebalo bi pričekati dok eurozona ne stvori potrebne institucije i mehanizme za krizne situacije, savjetuje Ribić. On toliko ne strahuje od rasta cijena kao posljedice uvođenja eura jer smatra da bi tržište korigiralo i one koji bi neopravdano podizali cijene, tako da bi taj efekt bio kratkoročan.
Hrvatska udruga poslodavaca, kao i većina poslodavaca koje predstavljaju i s kojima su razgovarali o toj temi, podržava uvođenje eura, kazala je nakon sjednice Vijeća glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Iva Tomić, dodajući da su koristi od uvođenja eura veće od mogućih troškova, pogotovo za malu ekonomiju kao što je hrvatska. Ona ističe i da su rast cijena zasad puno više osjetili poslodavci, posebice kad su u pitanju energenti i sirovine koje se koriste u proizvodnji. Tvrdi i da se taj rast nije u tolikoj mjeri prelio na potrošačke cijene, te se nada da se to neće dogoditi.


Što se tiče mogućeg rasta plaća, Tomić napominje da su plaće u gospodarstvu rasle i u ovoj godini, a ako se pandemija obuzda, vjeruje da će u idućoj slijediti rast investicija i zapošljavanja, pa tako i rast plaća, jer će za nova radna mjesta trebati privući radnu snagu.